Jaka pčelinja društva donijela bagremov med, pčelari očekuju da zamedi i šuma /VIDEO/

Pčelari u Semberiji uložili su u avgustu 2020. kada je i započela nova pčelarska godina sredstva i znanje, kako bi dobro pripremili pčelinje zajednice za ovogodišnju sezonu medobranja.

Ovog ljeta neke od rezultata već mogu sabrati, pa ocjenjuju da je godina počela veoma loše i neizvijesno, nagovještavajući da će unos nektara biti slab, međutim, svoju su snagu dokazala jaka pčelinja društva, koja su uspjela u košnice donijeti u prosjeku od 12 do 15 kilograma bagremovog meda.

Ipak ekstremno visoke dnevne temperature usporavaju pa i potpuno zaustavljaju unos nektara. Da bi život u košnicama i ciklus u prirodi bio nastavcljen, prinuđeni su pčelari da sele košnice i u druge krajeve.

A biće ove godine nešto i propolisa i matične mliječi kod semberskih i majevičkih pčelara, ipak izvijesno je da će i cijene svih pčelinjih proizvoda biti nešto veće.

Organizovanog otkupa meda nema ali zato potražnja za ovim glavnim pčelin jim proizvodom nikada veća, pa za plasman pčelari ne brinu. Sve što sakupe i izvrcaju iz košnica ove godine mogu kažu prodati na kućnom pragu.

A tako je jer kupci sve više tragaju za pravim medom, vođeni saznanjima da se na tržištu nudi patvoreni med sumnjivog kvaliteta.

Temperatura vazduha će ove godine u najvećoj mjeri uticati na tok pa i završetak pčelinje paše. Ipak, očekuje se da će ovakvi vremenski uslovi usloviti da zamedi i šuma.

Jevtić je u pčelarstvu dugo godina, danas u svojim pčelinjacima ima oko 140 društava.

Da bi se stanje takvim održalo, odlučili su u lokalnoj upravi da ove godine putem Pravilnika o podsticajima Agrarnog fonda usmjere sredstva i pčelarima. Pčelari će na osnovu ovog Pravilnika dobiti sredstva preko udruženja , 80 KM po korisniku do 30 pčelinjih društava, a preko 30 društava 120 KM po korisniku.

Dok oni iskusniji nastoje da povećaju broj košnica i da se osim meda posvete više i ostalim pčelinjim proizvodima, oni mlađi se sve više opredjeljuju za pčelarstvo, tako je bar u Udruženju pčelara Bijeljina.

Razloga za zadovoljstvo u ovim krajevima imaju ratari, voćari, povrtari. Ubiraju i žanju veoma kvalitetan i bogat rod. Na ovako dobre rezultate u velikoj mjeri uticale su i pčele, a pčelarstvo se u ovom kraju Srpske uprkos svim iskušenjima sa kojima se bori, održava i voli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *