Počeli su uzgajati povrće na 3.000 kvadrata, danas proizvode na 30 hektara oranice. Lazići u Golom Brdu kod Bijeljine ove su godine proizvodili krompir na površini od 15 hektara zemlje, većinom za potrebe otvorenog tržišta na kojem se ove godine bilježi nestašica ovog povrća, pa su i cijene veoma visoke.
Uz umanjene prinose zarada će biti slaba, tvrde proizvođači.
Paradajz i krastavac sa ovog imanja završavaju uglavnom na preradi. Rani krastavac završio je u marketima kao i bijeli luk. Prošle godine kada je do izražaja došla pandemija gotovo da nije bilo imanja gdje se nije proizvodilo povrće za vlastite potrebe, to je kažu veliki proizvođači u mnogome otežalo i plasman proizvedene robe sa velikih poljoprivrednih gazdinstava.
Ove godine problema sa plasmanom povrća nema, s obzirom da je roda manje, potražnja je dobra, a jake su i cijene.
Uz sve obezbjeđene uslove i infrastrukturu na gazdinstvima od posla u poljoprivredi se ne odustaje. Poznato je da se u Semberiji vrijedno obrađuje svaki pedalj raspložive zemlje, a godine, koje sa sobom donose iskušenja usljed klimatskih promjena i nestabilnih tržišnih prilika, proizvođačima postaju pouka šta sijati u većem a šta u manjem obimu.
Pijačni barometar pokazuje da na bijeljinskom kvantašu kupus po kartonu košta od 15 do 20 KM, dok je za vreću ovog povrća potrebo izdvojiti od 10 do 12 KM. Na cijeni je paprika, roga po kilogramu košta od dvije do dvije marke i dvadeset, dok je karton roge dostigao cijenu od 18 do 20 KM. Karton karfiola na ovoj pijaci košta od 8 do 10 KM, dok je vreća krompira 5 KM. Za vreću bijelog luka od 5 kilograma treba izdvojiti od 20 do 25 maraka.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com