Vijest da bi agrarni budžet iduće godine mogao biti duplo veći bacila je u razmišljanje poljoprivrednike u Srpskoj kako da najbolje skroje planove i investiraju dodatni novac, a ima i onih koji smatraju da je sve uzalud dok se ne zaštiti domaća proizvodnja, jer zbog ogromnog uvoza ne mogu prodati svoje proizvode.
Nakon što je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio rast budžeta za poljoprivredu u idućoj godini, sa ovogodišnjih 75 na 150 miliona KM, povrtari, voćari, uzgajivači stoke i pčelari tu vijest dočekuju u teškoj situaciji jer zbog poskupljenja đubriva, nafte i sjemena ove sezone jedva da će poslovati na pozitivnoj nuli. Zbog takve situacije, kažu, ne smiju se mnogo ni radovati najavama o povećanju budžeta.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo kaže da ga je ova najava obradovala, naglašavajući da će zbog dodatnih 75 miliona na trpezama iduće godine zasigurno biti više domaćeg povrća.
– Apelujem na one koji budu raspoređivali novac da najveći dio sredstava odvoje za tekuću proizvodnju. Ova godina je teška, ulaganja su velika, a cijene naših proizvoda male zbog čega bi bilo najbolje da u proljeće usmjerimo što više novca u proizvodnju. Biće vremena za kapitalne investicije, krizna su vremena, treba ih prebroditi – smatra Mastalo.
Najavljeno povećanje budžeta je, prema riječima predsjednika Udruženja uzgajivača tovne junadi u Srpskoj Gorana Mitrovića, kašika u med.
– S obzirom da u BiH nemamo mjere zaštite domaće proizvodnje u smislu smanjenja uvoza, da bi opstali, ali i razvijali se neminovno je povećanje agrarnog budžeta. Rast podsticaja jeste najbolja opcija za ovu situaciju u kojoj je zapela poljoprivreda. Duplo više novca garantuje nam da nećemo stagnirati, nego rasti – priča Mitrović.
Prvi voćar Srpske kaže da su zbog nedovoljno novca u budžetu proizvođači jabuka, krušaka, šljiva i drugog voća do sada dobijali najmanje sredstava, te se nada da bi se to moglo uskoro promijeniti.
– Ako se najave obistine s tim povećanjem mogli bismo popraviti voćarski prosjek u proizvodnji. Mnogi su odustali od proizvodnje voća, a veći podsticaji ovima koji su ostali dali bi snažan motiv da rade – rekao je predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović.
Mogućnost povećanja budžeta za poljoprivredu obradovala je i pčelare.
– Aktuelna poskupljenja negativno se odražavaju i na ovaj vid proizvodnje, prije svega zbog poskupljenja šećera koji nam je neophodan za zimsku prihranu pčela. Veliki smo i potrošači goriva tako da su nas ovogodišnje cijene desetkovale – rekao je predsjednik Saveza udruženja pčelara RS Damir Barašin i dodao da se izdvajanja za pčelarstvo povećavaju iz godine u godinu, a činjenica da bi tako moglo biti i iduće godine garantuje koliki-toliki napredak.
S druge strane, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Vladimir Usorac nezadovoljan je najavama o povećanju budžeta jer je, kako tvrdi, kasno za to pošto u poljoprivredi nema ko da radi.
– Sela su nam prazna, gazdinstva ugašena i nema kome taj novac pripasti. Iduća godina je daleko, treba ovu preživjeti – rekao je kratko Usorac.
Da je teško očekivati rast proizvodnje smatra i predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS Mišo Maljčić.
– Moraju se stvoriti uslovi koji bi bili bar minimalna garancija da veća proizvodnja opravdava ulaganja. Na terenu imamo drastičan pad uzgoja krmača jer smo suočeni sa velikim uvozom prasadi. Do sad je to bilo meso, pa tovljenici, a sad i prasad. Zbog svega toga teško je znati gdje investirati sav taj novac. Bez zaštite domaće proizvodnje sve je džaba – kategoričan je Maljčić.
Pšenica
Iako su podsticaji za proizvodnju pšenice u Srpskoj i sada među najvećim u regionu, Milorad Dodik je i tu najavio povećanje već u narednoj sjetvi. Proizvođači pšenice ove godine dobili su 400 KM po hektaru obradive površine, dok već na jesen, bar po najavama, taj iznos trebao biti 500 maraka.
(Glas Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com