Od plodne se zemlje ne odustaje, uprkos iskušenjima koje znaju donijeti klimatske promjene i druge nepredviđene okolnosti, te nerentabilne cijene koje proizvođačima zna priprediti tržište.
U Semberiji se tradicija poljoprivredne proizvodnje nastoji očuvati i prenositi s koljena na koljeno, a gdje nego u najvećoj žitnici, mnogi bi znali reći. Petar Stevanović je poljoprivredne radove kaže zavolio od malih nogu. Danas je i za njega poljoprivreda osnovni izvor prihoda.
Obrađuje Petar 210 dunuma zemlje, od toga pod zakupom 120 dunuma. Više obrađujem tuđe nego vlastite zemlje kaže on. Ipak uz ugovore o zakupu uspjeva napominje ostvariti i podsticaje na realizovanu proizvodnju na njivama.
Priznaje da je danas teško opstati na selu. Poljoprivreda zahtjeva mnogo veća ulaganja nego ranije. Proljećna sjetva je na pragu, a pšenična polja još čekaju prihranu, kloja će zbog enormno visokih cijena đubriva biti redukovana.
Osim skupog đubriva, brine ratare i vlažnost zemljišta jer ozbiljnije kiše nema, što bi poboljšalo efekat prihrane. Otežana je i priprema oranica za sjetvu.
Najskuplja stavka je svakako mineralno đubrivo koje inače igra veoma važnu ulogu u proizvodnim rezultatima.
Baš zbog nepredvidivih vremenskih uslova praktikuju Semberci da u proljetnoj sjetvi kukuruza zasiju različite hibride. Ove će godine moći računati na subvenciju za sjeme kukuruza od 20 odsto.
Upravo na uvođenju ove mjere uporno insistiraju poljoprivrednici širom BiH, a njihovi zahtjevi su sve glasniji od kada su brojna poskupljenja zahvatila poljoprivredu i veoma opteretila održivost zahtjevnog posla.
Ratarska i stočarska proizvodnja se međusobno dopunjavaju na gotovo svakom poljoprivrednom gazdinstvu, pa je i borba za održivost biljne proizvodnje neminovna jer je stočni fond teško održati. Žitarice i cijene stočne hrane stočare su dovele u veoma nezavidan položaj.
Ono što je sigurno troškovi na farmama veći su od prihoda, a posla je oko stoke tokom cijelog dana na pretek. Bore se Semberci i da zasnuju i održe biljnu proizvodnju kako bi svojim grlima obezbjedili dovoljno hrane. Mnogi su se osim žitarica i lucerke opredjelili i da zasiju jesenas krmne trave, poput ljulja koji stasava na parcelama domaćina u ovom kraju.
I dok neki farmeri ljulj uzgajaju već nekoliko godina, rado razmjenjuju pozitivna iskustva, pa je sve više onih koji se okreću uzgoju ovog hraniva za stoku.
Ovo je za Petra takozvana ogledna parcela pod ljuljem, rezultate će nakon košenja tek sagledati, a iskustva i savjeti kaže on od svakoga ko ovu travu već uzgaja svakako su dobro došli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com