Neizvijesna godina pred ratarima. Dok zagledaju pšenična polja na kojima je jesenas izostala primjena mineralnih đubriva, brine ih kako usljed ekstremno visokih cijena đubriva obaviti prvu prihranu ali i ući u sjetvu jarih usjeva na proljeće.
Prema riječima Boška Radića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Semberije sa nadležnima je već ranije razgovarano kako u ovakvim okolnostima pomoći proizvođačima.
Priča je ozbiljna kao i ovogodišnja kalkulacija, pa se s razlogom poljoprivrednici kako kažu pribojavaju “debelog minusa”.
Radić je i sam kaže veće površine jesenas zasijao pšenicom što iziskuje i znatno veća ulaganja u primjeni agrotehnike, kako bi se mogao nadati nekom rezultatu. Prošle godine je podsjeća pšenicu prihranjivao dva puta u osnovnoj prihrani, a dva puta je obavio i prihranu preko lista.
Ako je prošle godine trebalo uložiti za šleper đubriva 10.000, a ove godine to košta 40.000 KM problem je evidentan ističe Radić i dodaje da ratari taj iznos nisu u prošlogodišnjoj žetvi mogli zaraditi.
Ističu poljoprivrednici u Srpskoj da su prošle godine proizvodnju u sektorima koji su bili ugroženi održala isključivo interventna sredstva koja su prema proizvođačima plasirana iz Republičkog Kompenzacionog fonda.
Cijene mineralnog đubriva u Srpskoj obaraju rekorde, a poljoprivrednici ističu da su već uputili zahtjeve nadležnima da im se na neki način omogući povoljnija nabavka.
Tračak nade za rješavanje ovog problema, koji ozbiljno ugrožava proljećnu sjetvu, a posljedično i krajnje potrošače, stiže iz resornog ministarstva.
Naime, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u Beogradu je ovih dana razgovarao sa resornim ministrom Srbije Branislavom Nedimovićem o nabavci mineralnih đubriva za Srpsku te naveo da će na zajedničkoj sjednici dvije vlade biti riječi o daljoj saradnji.
Kako će biti ove godine u ratarskoj proizvodnji ostaje tek da se vidi. Prošle godine požnjeli su ratari u Srpskoj pšenicu ekstra kvaliteta kada je o proteinskom sastavu riječ, a ostvarili su i zavidne prinose. Usljed nedostatka skladišnih kapaciteta, tada su pšenično zrno prodali po znatno nižim cijenama, pa se s razlogom nameće pitanje da li je pšenica završila u domaćoj preradi.
Ono što je već sada jasno, jeste da će ono što se u vršaju sakupi na njivama biti predato onom otkupljivaču koji bude ponudio najbolju otkupnu cijenu pšenice.
Mi nemamo smještajnih kapaciteta za skladištenje žitarica kako bi čekali bolju cijenu, ističu ratari.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com