Ratari koji ove jeseni odluče da zasiju domaće sorte strnih žita u poljoprivrednima apotekama širom Srpske sjemena pšenice, ječma, tritikalea i raži platiće za oko 30 odsto manje u odnosu na redovnu cijenu.
Cilj mjere regresiranja sjemena domaćih sorti strnih žita, koja je ove godine uvedena kroz program podsticaja u poljoprivredi, je podrška zainteresovanim poljoprivrednim proizvođačima merkantilne pšenice, ječma, tritikalea i raži kako bi kupili kvalitetno sjeme po povoljnijim cijenama.
Načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić rekao da se regres u iznosu oko 30 odsto odnosi na sjeme domaćih sorti strnih žita koje je u ovdašnjim agroekološkim uslovima selekcionisao Poljoprivredni institut RS.
– Na ovaj način želimo da podignemo nivo proizvodnje domaćih sjemena kako bi bila što zastupljenija na našem tržištu. Namjeravamo da u narednom periodu ovu mjeru još više i značajnije podržimo. Ne možemo, naravno, zabraniti uvoz stranih sorti, ali želimo da domaća sjemena budu prioritet – kazao je Lalić.
Dodao je da stručnjaci svake godine rade između 20 i 30 makroogleda domaćih i stranih sorti.
– U tim ogledima se svake godine zasije oko 50 sorti i sve podatke objavimo kako bi bili dostupni poljoprivrednim proizvođačima. Takođe, organizujemo “Dane polja”, tako da proizvođači imaju jasnu sliku svih selekcionisanih sorti hibrida – objasnio je Lalić.
Direktor Poljoprivrednog instituta RS Vojislav Trkulja kaže da se regresiraju deklarisana sjemena kategorije “C1”, “BL” sorti ozime pšenice (julija i nova bosanka), dvoredog ječma (sorta oziris), šestoredog ječma (sorta vitez), tritikalea (sorta oskar) i raži (sorta oktavija).
– Sjeme je izuzetnog kvaliteta, visoke klijavosti i energije klijanja, a odlikuje se visokim potencijalom rodnosti, stabilnim prinosom i odličnim kvalitetom zrna. Navedeno regresirano sjeme po oko 30 odsto nižim cijenama će u narednom periodu trajanja jesenje sjetve biti moguće nabaviti u svim poljoprivrednim apotekama širom Srpske, kao i na Ekonomiji Poljoprivrednog instituta RS u Banjaluci – rekao je Trkulja.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković istakao je da ovu mjeru svi poljoprivrednici treba da iskoriste, jer osim što kupovinom domaćih proizvoda više novca ostaje u budžetu, sjemena proizvedena u Srpskoj su se pokazala kvalitetnim.
– Polazeći od činjenice da su te sorte stvorene u našim agroekološkim uslovima, pretpostavka je da ti hibridi daju dosta solidne i dobre prinose. Iz ličnog iskustva bih pohvalio hibrid BL 43, sjeme kukuruza, koji postiže rezultate koji su ravni hibridima novosadskih i mnogih drugih poznatih proizvođača – kazao je Marinković i dodao da će taj kukuruz zasijati i dogodine.
Ovu mjeru pozdravio je i predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić koji kaže da je siguran da će mnogi poljoprivrednici kupiti neko od domaćih sjemena.
– Što se tiče raži i ječma, to će sigurno ići dobro, ali kad je u pitanju proizvodnja pšenice, ljudi su malo skeptični zato što niko do sada nije probao. Tek iduće godine se mogu očekivati neki ozbiljniji rezultati – smatra Radić.
Kukuruz
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ranije je putem programa podsticaja u poljoprivredi uvelo mjeru regresiranja sjemena domaćeg hibrida kukuruza namijenjenog za proljetnu sjetvu. Regres u iznosu od 15 KM po sjetvenoj jedinici, odnosno pakovanju od 25.000 zrna, se odnosi na sjeme domaćeg hibrida kukuruza “BL 43”.
(Glas Srpske)
