Nakon tri izuzetno loše godine, siromašne po unosu meda, pčelari u ovoj imaju razloga za zadovoljstvo. Klima je ovoga puta bila naklonjenja livadama, bagremu i lipi, medili su kako se i očekivalo, pa su dobro pripremljene pčelinje zajednice u danima okupanim suncem odradile zavidan posao.
Pčelari su tako izvrcali u prosjeku oko 15 kilograma meda po košnici. Izdašna nektarom priroda je bila za Majevičke pčelare u dosadašnjem dijelu godine.
I na području Srebrenice ogroman je prirodni potencijal za pčelarenje. Iz očuvane prirode kvalitetan i med, a ove ga godine ima u košnicama, kažu u Udruženju Osat. Sve im to dodatno ide na ruku jer potražnja za domaćim medom samo raste kažu, naročito u posljednje dvije godine.
Prinosi meda nisu ove godine izdali ni zvorničke pčelare, nije kažu u košnicama meda kao u najboljim godinama, ali zadovoljni su onim što su njihove radilice uspjele prikupiti, s obzirom da je u ovom kraju bilo i pojave mraza u vrijeme kada je medio bagrem.
Predstavnici Udruženja pčelara sa područja Semberije i okolnih gradova i opština stava su da bi u pčelarstvu trebalo povećati podsticaje po košnici jer poskupljenja nisu poštedjela ni ovu poljoprivrednu granu. Ipak priznaju da je svaka podrška i pomoć dobro došla, pa tako i podsticaji sa lokalnih i republičkog nivoa.
Kroz adekvatne programsko-projektne aktivnosti potrebno je kažu pčelari omogućiti i nabavku savremene opreme kako bi se dodatno olakšao rad u pčelinjacima te osavremenio pristup pčelarstvu kao profesiji, koja može biti veoma unosan posao. S obzirom da i pčelari mogu ostvariti podsticaj za kapitalna ulaganja kroz postojeći Pravilnik, mnogi su odlučili da tu pogodnost iskoriste ove godine. U Loparama kažu da su za pčelarstvo sve više zainteresovani i mladi.
Uz dobru volju, treba u pčelarstvo uložiti dosta znanja koje je konstantno potrebno nadograđivati, uz sve to pčelarstvo zahtijeva i značajnija finansijska ulaganja. S obzirom na ovu posljednju stavku prostora je malo da bi se išlo ka smanjenju cijena meda po kilogramu.
O prijedlozima i sugestijama koje idu u smjeru da se značajnije unaprijedi pčelarstvo kod nas riječi je bilo i na sedmoj po redu javnoj raspravi koja je pčelare sa područja Semberije i oklnih gradova i opština okupila u Bijeljini. Kroz javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pčelarstvu cilj je doći do kvalitetnih prijedloga kako bi se domaće zakonodavstvo uskladilo sa zakonodavstvom Evropske unije.
Javne rasprave održane su do sada u regijskim centrima širom Srpske. Mogli su se na javnim raspravama čuti i prijedlozi o zaživljavanju urbanog pčelarstva, ali i boljoj organizaciji selidbe košnica.
U posljednjih pet godina konstantno su rasla i podsticajna sredstva za podršku pčelarima i ta se tendencija nastavlja i ubuduće. U Bijeljini se moglo čuti da je dosta mladih zainteresovano za pčelarstvo, te da bi im u tom smislu od velikog značaja bili Startap programi podrške.
Prijedlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti i elektronskim putem ne mejl adresu Ministarstva poljoprivrede sve u cilju bolje implementacije izmjena ovog zakona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com