Vremenske prilike pogodovale su kukuruzu, pa većina ratara u Srpskoj očekuje rekordan rod. Prinos će biti nešto manji na pojedinim njivama u Semberiji, a djelimično i u Posavini i Lijevče polju, na kojima je usjeve zahvatilo oboljenje “crvenilo kukuruza”.
Da bi se spriječila infekcija, stručnjaci savjetuju suzbijanje korova, izbjegavanje sjetve pšenice poslije kukuruza i smjenu najmanje tri usjeva, kao i izbor tolerantnijih hibrida.
Crvenilo lista i stabljike znak su oboljenja koje napada biljku u vrijeme intenzivnog nalivanja zrna, pa može da obere znatan dio roda. Ovo oboljenje pojavilo se prije desetak godina, a najuočljivije je na parcelama uz rijeku Drinu, u selima Amajlije, Golo Brdo, Kojčinovac. Infekcija se potom širila i na druga područja.
Bolje nego lani
Na semberskim poljima, crvenilo kukuruza prethodnih godina smanjivalo je prinos i do 80 odsto, ali ovog ljeta manjeg je intenziteta.
– Primjetili smo na biljkama ovu bolest, ali na sreću, ne kao prethodnih godina. Preduzeli smo sve agrotehničke mjere, ali opet će nam odnijeti 20-ak odsto roda – kaže Miroslav Vasić iz Amajlija.
Ratar Mile Perković iz Kojčinovca podsjeća da se crvenilo na kukuruzu pojavljuje uvijek tokom avgusta.
– Prošlih godina ovo oboljenje je znalo da nam zada silnu glavoblju. Em umanji prinos, em kvalitet. I ove godine će biti štete, ali, nadamo se ne tolike – kaže Perković.
Preporuke struke
Bakterijsko oboljenje u velikoj meri je suzbijeno zahvaljujući izboru otpornijih hibrida i plodoredu.
Miko Dubajić poštovao je preporuke struke. Tamo gde je oboljenje u većoj mjeri zahvatilo usjeve, kukuruz će završiti u silaži.
Na taj način izbjeći će se pojava aflatoksina. Tamo gde je kukuruz zdrav vršiće se u zrnu.
Od 2010. godine locirana su žarišta crvenila i preduzete mjere. Crvenilo izaziva fitoplazma, koju na kukuruz prenosi insekt cikada. Jedna od agrotehničkih mjera jeste suzbijanje korova, kako u parceli tako i u utrinama pored puteva, a najznačajnija mjera je izbjegavanje sjetve pšenice nakon kukuruza, čime se prekida razvoj cikade i smanjuje njihova populacija u narednoj godini.
Dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi upozorava da bi trebalo prije kukuruza na te oranice posijati soju, uljanu repicu ili neku drugu biljnu vrstu.
– Kada posijemo pšenicu na istu parcelu larve se počinju hraniti i razmnožavati. Onda ih je gotovo nemoguće iskorijeniti. U vrijeme kad je cikada najaktivnija, tokom jula, nemoguće je hemijski tretirati, jer je kukuruz u toj fazi visine metar i po i više, tako da je štete nemoguće izbjeći – ističe Zarić.
Rodna godina
Ova godina za većinu ratara je rodna. Kiša je padala u pravo vrijeme i omogućila sviličanje, oprašivanje i nalivanje zrna. Ako ih posluži vrijeme, očekuju prinos od 13 do 15 tona po hektaru.
Berba bi trebalo da počne u prvoj polovini septembra. Osim dobrih prinosa, ratari se nadaju se i povoljnoj cijeni ovogodišnjeg roda.
U Semberiji je ovog proljeća kukuruzom zasijano oko 25.000 hektara, a u Srpskoj blizu 130.000 hektara, što je znatno više u odnosu na prošlu godinu.
(SrpskaInfo)
