Gradsko pozorište “Semberija” u Bijeljini već u prvoj godini rada ima četiri premijere i ambiciozne planove da “siđe sa scene” među publiku i oplemeni brojne prostore u gradu, rekao je Srni direktor ovog najmlađeg pozorišta u Republici Srpskoj Ivan Petrović.
“Mislim da nema puno pozorišta koja imaju ansambl od samo sedam glumaca, a da pritom, bez ijednog tehničara ili birokrate u stalnom radnom odnosu, uspiju da urade četiri kvalitetne premijere godišnje”, rekao je Petrović, koji je i sam glumac.
Nakon premijere “Komedije ometene u razvoju” i “Golubijih vremena”, do kraja godine pozorište će izaći sa još dvije premijere.
“Već privodimo kraju pregovore sa autorskim tandemom vrlo mladih i talentovanih ljudi, piscem Đorđem Kosićem i rediteljem Stefanom Gajićem, za komad `Sad nije juli`”, najavio je Petrović.
Prema njegovim riječima, Gajić je vrlo talentovan reditelj, a Kosić je jedan od najmlađih dobitnika nagrade Sterijinog pozorja za domaći dramski tekst. I ovaj tekst o kome se pregovara je prije nekoliko godina ušao u uži izbor za istu nagradu.
“Ova predstava će biti naš pokušaj snažnog startnog iskoraka iz uobičajenih mirnih voda palanačkog pozorišta. Mi to nećemo da budemo“, poručio je Petrović.
Druga premijere biće predstava za najmlađe, već krajem decembra, u režiji još jednog mladog reditelja Davida Alića.
OPLEMENjIVANjE GRADA KULTUROM
Od pratećih programa, Gradsko pozorište “Semberija” za 30. oktobar najavljuje veče dramske poezije Ljubomira Simovića, pod nazivom “Glasovi predgrađa”, u scenskoj postavci profesora Valentine Vidaković.
“Želimo da nam te poetske večeri, malo drugačije uobličene, postanu stalni programi, kojima ćemo sići sa scene i oplemeniti i neke druge prostore u gradu, a sad će to biti prostor Muzeja Semberije, u okviru njihovog obilježavanja 50 godina postojanja”, rekao je Petrović.
Osim ovog poetskog teatra, on do kraja godine najavljuje i organizovanje stručno popularnog predavanja iz oblasti pozorišta, kao i otvorenu panel-diskusija o pravcima razvoja gradskih pozorišta u Republici Srpskoj.
“Imamo umjetničke planove i za proljetni dio sezone i za kompletnu iduću godinu, samo je o njima teško govoriti prije definitivnog usvajanja budžeta”, naveo je direktor bijeljinskog pozorišta i dodao da će se mnogo toga desiti i uskoro.
Prema Petrovićevim riječima, planirano je potpisivanje memoranduma o saradnji sa jednim velikim pozorištem iz Srbije.
“Iz te saradnje mogu da proizađu brojni projekti, jedan baš vrlo veliki, u autorskom smislu možda i balkanskog karaktera. Njega pripremamo preko godinu dana i mnoge kockice treba da se sklope da bi došlo do realizacije“, rekao je Petrović.
Do tada, bijeljinski glumci vode i borbu za tehnički minimum prostora neophodnih za pozorište i, prema njegovim riječima, u tragičnom su nedostatku scenske tehnike i specifično obučenih tehničara.
Iskreno se nadaju da će se i to sve pravno-fomalno riješiti do kraja godine, samo ako bude dobre volje.
“Mnogo smo u zaostatku, mi smo sada tamo gdje su pojedini gradovi bili prije 50 i 100 godina. U ime generacija i generacija koje su željele pozorište u Bijeljini, mi sad moramo brzo da radimo, ali bez pune saradnje i razumijevanja i od gradskih i od republičkih vlasti, to neće biti moguće“, zaključio je Petrović.
IGRA I U KORONI
“Nas je korona zatekla taman oko prve premijere, bila je tu negdje, ali bezbjedno daleko, Italija, Slovenija… Onda nam je već druga repriza bila onemogućena, jer je korona stigla i u naše krajeve, a nakon početne pauze i zbunjenosti cijelog svijeta odlučili smo se da se okupimo i radimo, pa smo onda imali pozitivnih u ansamblu, pa svi u karantin, pa testiranja, pa nas evo, hvala Bogu, ima i trajno otpornih”, opisuje pozišnu igru u vrijeme pandemije virusa korona direktor Gradskog pozorišta “Semberija”.
On je dodao da ih, kao što samo ime njihove prve premijere kaže, stalno nešto “ometa u razvoju”.
“Pošto smo relativno brzo prebrodili sve te muke, odlučili smo da ljeto, koje je neradno u pozorištima, proglasimo radnim, tako da smo novu sezonu umjesto prvom probom, otvorili premijerom, odmah početkom septembra”, podsjetio je Petrović.
Prema njegovim riječima, od epidemioloških mjera sprovode sve što je naloženo, dezinfekciju dvorane prije svake predstave, obavezu nošenja maski, dezinfekciju ruku na ulazu, u sali koja ima 350 mjesta primano je samo 50 gledalaca.
“Pritom, mi brojimo gledaoce u pozorištu, a svjesni smo da svuda oko nas postoje mjesta na kojima se okuplja mnogo veći broj ljudi, od kafića i restorana, do fabrika”, kaže direktor bijeljinskog pozorišta.
On je poručio da će se pozorište prilagoditi i ubuduće svim mjerama i da sigurno neće stati.
“Život ne može da stane, to valjda cijelo čovječanstvo sad mora da shvati, a to naročito važi za pozorište, jer predstava nisu glumci koji nešto rade na pozornici, predstava je ono što se dešava u vazduhu, u prostoru između glumaca i publike”, istakao je Petrović.
Nema predstave bez publike, kaže on i dodaje da su mu “malo strašni” onlajn festivali i gledanje predstava na ekranu, jer su glumci naučeni da to nije pozorište.
“Poznajem i reditelja koji ima teoriju da će nam ova situacija sa virusom pomoći da lakše prepoznamo rađanje neke nove paradigme osjećajnosti 21. vijeka. Možda korona rodi i neke nove pravce savremenog pozorišta”, zaključio je direktor Gradskog pozorišta “Semberija” u Bijeljini Ivan Petrović i poručio – samo treba raditi…
(Srna)
