Bosna i Hercegovina je za godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 miliona KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Tako u ovim podacima piše da je tokom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz struje iznosio čak 447 miliona KM, pišu “Nezavisne“.
Ono što je zanimljivo jeste da je i izvoz struje veći, pa je tako tokom ove godine izvezena u iznosu od 583,5 miliona KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezena struja vrijedna 403,5 miliona KM.
Podsjećamo, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je, na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.
Uvedene su tri blok-tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.
Tako procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, za plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.
Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.
Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.
Svega mjesec dana kasnije oni su od RE RS tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.
Nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.
RE RS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.
Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj prosječno su povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.
Postavlja se pitanje zbog čega smo uvozili toliku količinu električne energije po drastično većim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 miliona KM?
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, objašnjava za “Nezavisne novine” da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može posmatrati na dužem vremenskom periodu i bez značajnijih analiza na nivou dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktira proizvodnja i potrošnja.
“Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako posmatramo taj period od prvih osam mjeseci, vidimo da smo u prošloj godini imali u tom periodu 270 milion KM (izvoz – uvoz) neto dobiti, a u ovoj godini 140 miliona KM, što govori o lošijem izvoznom trendu za 130 miliona KM, bar gledajući u monetarnim vrijednostima. Električna energija koja se izvozi ne može “ostati građanima”, jer se ne može efikasno skladištiti u tim količinama”, ističe Harbaš.
Dodaje da se problem sa nekog šireg aspekta može posmatrati u kontekstu skuplje električne energije, o razlozima poskupljenja proizvedene naše električne energije, te o ovim razmjenama koje nisu glavni faktor u formiranju cijene.
“Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Znači, sam energetski miks, planiranje proizvodnje/potrošnje, cijena uglja, sama inflacija (povećanje cijene usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije i za domaćinstva i privredu”, zaključio je Harbaš.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com