Prošlu godinu će uzgajivači kupusa u Semberiji pamtiti kažu po lošem. Mnogi su usljed nemogućnosti plasmana bez obzira da li imali svježi ili kiseli kupus za prodaju, bili prinuđeni da saberu gubitke na kraju sezone.
Kupus je dugo vremena držao cijenu u veleprodaji od 5 do 10 pfeninga po kilogramu, što nije moglo pokriti ni troškove pakovanja i odvoza na pijacu, kažu proizvođači u Semberiji. Bio je to napominju i glavni razlog zašto je kupus zaoran na niivama. Sve se češće mogu čuti i priče povrtara ovog kraja da je njiva pod kupusom iz godine u godinu sve manje. U kraju koji je nadaleko poznat po ovoj kulturi, onog tradicionalnog “Semberskog” gotovo da i nema u atarima. Prateći kako kažu bolju ekonomsku računicu uzgajaju se hibridi koje više traži tržište. Danas šansu za bolju konkurentnost proizvođači vide u mogućnosti zaštite geografskog porijekla.
Zaštita proizvoda geografskom oznakom ili imenom porijekla donosi brojne prednosti za proizvođače, potrošače, ali i geografsko područje sa kojeg proizvod sa zaštićenom oznakom potiče.
Proizvodi zaštićeni oznakama geografskog porijekla su dosta konkuretniji, prepoznatljiviji te imaju veću cijenu. I dok je u EU prepoznat značaj i vrijednost zaštićenih i brendiranih proizvoda sa oznakama geografskog porijekla, BiH i dalje zaostaje. Ipak u posljednje vrijeme u Srpskoj je oznaku geografskog porijekla dobio nevesinjski krompir. O benefitima koje donosi ovaj postupak govorilo se na stručnom skupu u Bijeljini koji je nedavno okupio sve aktere koji ključnu ulogu imaju u ovom procesu.
Kako bi se došlo do cilja, na zahtjevnom putu treba biti istrajan napominje Vico i podsjeća da je praksa iz zemalja Evropske Unije zavidna po ovom pitanju, kada je riječ o cijenama proizvoda koji su zaštićeni oznakom geografskog porijekla.
Zaštita geografskog porijekla jeste marketinški alat, ali podrazimijeva i pregršt organizacionih, tehničkih i drugih aspekata.
Prvi korak u ovom postupku podrazumijeva osnivanje udruženja koje će okupiti sve proizvođače kupusa fizička i pravna lica i koje će pokrenuti proces zaštite. Ako svi akteri u lancu budu posvećeno radili na realizaciji ove ideje, kupus iz Semberije bi već iduće godine u ovo doba, mogao imati zaštitu oznake geografskog porijekla.
Tradiciju proizvodnje koju je neko počeo decenijama ranije, samo treba da nastavimo i uobličimo kažu u Agenciji za bezbjednost hrane i ističu da najviše proizvođače na početku ove priče interesuje šta će dobiti od zaštite geografskog porijekla svojih proizvoda.
U zavisnosti od prođe na tržištu proizvođači kupusa u Semberiji ovo povrće uzgajaju na većim ili manjim površinama. Proizvodnja se s druge strane odvija tokom cijele godine. Ipak za sada preciznih pokazatelja na kojoj se površini uzgaja kupus za sada nema. Procjene resornog gradskog odjeljenja govore da usjev gospodari na oko 630 hektara oranica kod oko 1.600 proizvođača.
Kako bi se precizno utvrdilo stanje na terenu, dat je zadatak Odjeljenju za poljoprivredu, kako bi se što prije sprovele sve procedure i da bi se ušlo u postupak zaštite oznake geografskog porijekla semberskog kupusa, iza čega će finansijski i organizaciono stati Gradska uprava.
Ovim će biti omasovljena i proizvodnja. Svemu će snažnu podršku dati akademska zajednica, prerađivački sektor, poljoprivredna udruženja, te stručna služba resornog ministarstva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com