Zadužbina cara Dušana otkrivena ispod dvora posljednjeg srpskog despota

Kada su prije četiri godine počela istraživanja na lokalitetu Dvorine kod Aranđelovca, arheolozi nisu mogli ni da pretpostave šta se nalazi na mjestu nekadašnjeg dvora posljednjeg srpskog despota Pavla Bakića.

Detaljnim iskopavanjima otkriveni su ostaci monumentalne srednjovjekovne crkve i drugih građevina. Do ovog otkrića vjerovalo se da je naseljavanje tog dijela Šumadije počelo znatno kasnije.

Narodno predanje o životu despota Pavla Bakića bilo je prvi trag koji je istraživače doveo na Venčac – do ostataka nekadašnjeg dvora. Prva iskopavanja dovela su istraživače do zaključka da se ovde nalaze još neki objekti. Pronalaskom kamena tesanika sa freskom koji je bio uzidan u zgradu koja se smatrala despotskim dvorom navelo je na sumnju da se tu nalazi i crkva.

„Ona nas je iznenadila svojom veličinom, načinom gradnje i ukrašavanja. Radi se o srpsko-vizantijskom tipu građevine. Kao što je recimo Gračanica ili Sveti Arhangeli kod Prizrena. Takvih crkava u okolini Šumadije i uopšte na sjeveru Srbije do sada nije bilo“, kaže Vladan Milivojević, kustos Narodnog muzeja u Aranđelovcu za RTS.

Ovo je prva otkrivena crkva tog tipa u Šumadiji, vladarska i nesumnjivo Nemanjićka. Vjeruje se da joj je ktitor bio car Dušan. Prošlogodišnja istraživanja donijela su saznanja koja govore da je crkva u drugoj polovini 15. vijeka najvjerovatnije bila razrušena, a jedno vrijeme prije toga i pusta. O načinu života tog doba govore i tragovi zidnog slikarstva.

„Radi se o izuzetnom živopisu”

„Radi se o izuzetnom živopisu, to su ocijenili naši stručnjaci, istoričari umjetnosti. Koji ne zaostaje za zidnim slikarstvom Dečana, Gračanice, što je još jedan od dokaza da se zaista radi o vladarskoj zadužbini. Jer je samo vladar mogao da podigne jednu tako moćnu zadužbinu“, ističe Milivojević.

„Na neki način, otvorili smo novu stranicu istorije za ovaj kraj. U sljedećoj godini očekujemo izradu projekta konzervacije i prezentacije ovog lokaliteta. Koji je zaista značajan za našu istoriju“, navodi Darko Pavlović, direktor Narodnog muzeja Aranđelovac za RTS.

Tokom četiri godine istraživanja prikupljeno je nekoliko desetina hiljada fragmenata. Veliki broj predmeta pronađenih u nekropoli, a na lokalitetu se pojavljuju čak i neki rimski natpisi. Posljednjih dana istraživanja 2019. istraživači su uočili i temelje jedne starije građevine na kojima je bila podignuta crkva. Još se ne zna iz kog je perioda ta građevina i čemu je služila.

(RTS)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *