Ratari i povrtari u Republici Srpskoj zasijaće u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi 170.879 hektara obradivih površina, a procjenjuje se da će ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje ove godine iznositi 1,043 milijarde maraka.
Prema procjenama stručnih službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, očekuje se da će se pod kukuruzom, kao najvažnijom proljetnom ratarskom kulturom, naći oko 131.900 hektara, dok je planirana površina pod sojom 6.550 hektara, što predstavlja neznatno povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Ukupne zasijane površine, kada je riječ o proljetnim ratarskim kulturama, prema procjenama trebalo bi da iznose 149.850 hektara, piše “Glas Srpske“.
– Troškovi obrade zemljišta, đubrenja, sjetve te njege usjeva kukuruza ovog proljeća iznose 2.200 KM po hektaru. Cijene mineralnih đubriva, zavisno od vrste, su niže za 30 do 45 odsto u odnosu na lani, dok pakovanje sjemenskog kukuruza od 25.000 zrna u prosjeku košta 127 KM, što je skuplje za šest odsto u odnosu na 2023. godinu. Za površinu od jednog hektara potrebna su dva i po do tri pakovanja od 25.000 zrna – navodi se u Informaciji o zasnivanju novog proizvodnog ciklusa koju je pripremilo resorno ministarstvo, a juče usvojila Vlada RS.
Industrijsko bilje kao što su soja, uljana repica, suncokret i duvan trebalo bi da bude zasijano na ukupno 6.555 hektara.
Brazda pod povrćem ovog proljeća trebalo bi da bude 14.474 hektara, a očekuje se da krompir kao najvažnija kultura bude zasijan na 8.240 hektara.
Prema navedenim procjenama, očekivana ukupna proizvodnja povrća je oko 446.975 tona, a ukupna vrijednost proizvodnje 559 miliona KM.
Tokom obrade zemljišta proizvođači moraju potrošiti hiljade litara goriva, a resorno ministarstvo i ove je godine obezbijedilo regres za 100 litara dizela po hektaru u iznosu od 80 KM, a za tu mjeru ukupno će biti izdvojeno 12 miliona KM.
Osim toga, u informaciji se navodi da poljoprivrednici imaju pravo na regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto od maloprodajne cijene, a s ciljem omasovljenja sjetve kroz veću dostupnost jeftinijeg sjemena. Obezbijeđena su i dodatna sredstva za podršku sjetvi merkantilne soje, suncokreta i uljane repice u iznosu od 400 KM po hektaru, kao i dodatnih 600 KM za zasnivanje organske proizvodnje.
Predsjednik Udruženja povrtara RS Darko Ilić kaže za “Glas” da su radovi na njivama širom Srpske u punom jeku.
– Sjetva krompira se polako privodi kraju, u toku je rasađivanje kupusa, a luk je već i nikao. Ispravljaju se polako i plastenici za rasađivanje paprike, paradajza, krastavca. Mineralno đubrivo je nešto jeftinije u odnosu na lani, ali je sjemenski materijal poskupio, kao i hemijska sredstva za zaštitu bilja, ali mi ne odustajemo od proizvodnje – naveo je Ilić.
Ovih dana masovno se sije i na semberskim oranicama.
– Vremenski uslovi nam idu naruku iako postoji blagi nedostatak vlage u zemljištu. Sjetva kukuruza je u punom jeku, kao i drugih proljetnih kultura. Daćemo sve od sebe da primijenimo sve agrotehničke mjere. Kvalitet i prinosi zavisiće od neba, odnosno vremenskih prilika – kazao je predsjednik “Sela Semberije” Boško Radić.
Ozime kulture
U jesenjoj sjetvi, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zasijano je ukupno 63.055 hektara pod ratarskim kulturama, od čega 41.400 hektara pšenice. U poređenju sa istim periodom prošle godine, obim jesenje sjetve u tekućoj godini je nešto manji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com