Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić poručila je da je veoma značajno njegovati srpski jezik, posebno u vremenu kada su nam posredstvom novih tehnologija strane riječi postale “domaće”.
“Na nama je da njegujemo ono što je Vuk Karadžić kao reformator srpskog jezika govorio – da smo onoliko veliki narod koliko čuvamo svoj jezik i da ukoliko nemamo jezik i pismo narod će nestati i izgubiti se”, rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci na obilježavanju Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Prema procjenama stručnjaka, upozorila je ona, očekuje se da u svijetu do 2050. godine nestane oko 90 odsto sadašnjih svjetskih jezika.
“Veliki je zadatak pred nama, treba da njegujemo srpski jezik i naše pismo, posebno mlađe generacije koje sve više korištenjem društvenih mreža u svakodnevnom govoru primjenjuju strane riječi koje se odomaće u svakodnevnom govoru”, istakla je Trivićeva.
Profesor srpskog jezika i književnosti u banjalučkoj Gimnaziji Branka Ljubojević kaže da je srpski jezik odgovornost svakog pojedinca koji ga govori, a ne isključivo institucija.
“Srpski jezik i ostali manji jezici su izloženi uticaju engleskog jezika, s obzirom na razvoj informatičkih tehnologija. Sve češće se u našem okruženju govori o ugroženosti jezika i ćirilice, međutim, ne vidim tu ugroženost, osim u nekim ličnim odlukama da pišemo latinicom ili da koristimo riječ `ivent` umjesto `događaj`, ili `lajk` umjesto `sviđanje` ili `dopadanje`”, rekla je Ljubojevićeva.
Ona je dodala da lakoća u pravljenju grešaka i nemarnosti prema jeziku je ono što više šteti jeziku nego upotreba pisma ili neke riječi koja zvanično ne pripada srpskom jeziku.
Bibliotekar u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske Suzana Pešević Stojanović kaže da su društvene mreže dobar primjer koji pokazuje da se svi trude da što manje vremena potroše da bi što više rekli.
“Emotikoni i skraćenice mnogo narušavaju jezik, često ćemo pre često vidjeti da pišu `nzm` umjesto `ne znam` iako ima samo nekoliko slova više. Na to se može uticati osvješćivanjem, naročito mladih”, rekla je Stojanovićeva.
Generalna skupština UNESKO je 1999. godine proglasila 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com