Nakon vremena pandemije u kojoj su nizali gubitke proizvođači na svinjogojskim farmama i ova je godina donijela novo breme. Turbulencije na tržištu žitarica i stočne hrane promijenile su i stanje na farmama.
Donijela je ova godina mnogo toga što nisu očekivali poljoprivrednici, skuplje je sve, pa i zasnivanje proizvodnje na njivama. Uzgajivači tovnih svinja u Semberiji ulažu napore da u nezavidnim okolnostima održe posao.
Na imanju Zarića u Donjem Magnojeviću sve pod konac. Godinama unazad radilo se marljivo i vrijedno kako bi se danas sa ovog gazdinstva mogla ispričati ozbiljna priča. S druge strane, nije lako usljed brojnih iskušenja raditi i poslovati u sektoru svinjarstva.
Kapaciteti farme na imanju Zarića su oko 1.200 svinja. Opredijelili smo se isključivo za tov pojašnjava domaćin Zarić i dodaje da u proizvodnju ubacuje prasad od 25 do 30 kilograma, te da proces tova traje sve do 110 kilograma žive mjere, kada svinje plasira tržištu, kapaciteti su trenutno napominje popunjeni oko 70 odsto.
Do nedavno je domaću proizvodnju gušio prekomjerni uvoz, a stizala su na naše tržište i prasad iz uvoza, što je ističe Pero predstavljalo dodatni udar na proizvođače prasadi na ovim terenima.
O pozitivnoj računici u protekle dvije godine nije se moglo govoriti, a satisfakciju da održe farme i ostanu u ovom poslu dale su uzgajivačima svinja interventne mjere Vlade i resornog ministarstva koje su u nekoliko navrata usmjerili ka proizvođačima. Dobro su im ističu došla i ovogodišnja sredstva iz Kompenzacionog fonda.
Dvadesetak je godina Pero u ovom poslu, na ponos mu je ističe i to što se zahtjevnog rada prihvatila i porodica, naročito sin Ilija.To mu je kaže domaćin najveći podstrek da održi proizvodnju nadajući se da će i za ovaj sektor doći neka bolja vremena.
Svjedoci smo da u semberskim selima nije mali broj onih koji su poslove u poljoprivredi naslijedili i preuzeli sa elanom od svog oca ili djeda. Ilija je odlučio da sa porodicom ostane u svom Magnojeviću, a opredijeljen je kaže da održi proizvodnju na farmama svinja.
Nameće se i pitanje kako u takvim okolnostima održati proizvodnju.
Tovne svinje sa ove ugledne semberske farme završavaju osim na lokalnom i na tržištu širom Srpske i BiH.
Podsticaji su u svakoj grani poljoprivrede važna stavka, često su u mnogim sektorima i razlog više kako bi se proizvodnja u nezavidnim uslovima održavala, tako i uzgajivači Svinja u Srpskoj koji su sa problemima u proizvodnji suočeni više od dvije godine, ističu da su im značile interventne podsticajne mjere kroz koje su uspjeli namiriti bar dio troškova koji na farmama rastu već duže vrijeme.
Stočna hrana je trenutno najskuplja stavka koja troškovima izlaže farmere i uzgajivače svinje. Zarići i na svom imanju proizvode kukuruz, ječam i pšenicu pa iz vlastite proizvodnje zadovoljavaju dio potreba proizvodnih farmi.
U proizvodnji tovnih svinja Zarići su oko dvije decenije. Prije aktuelne krize koja je kumovala poskupljenjima u kompletnom sektoru agrara, za nabavku prasadi kako bi nastavili ciklus tova izdvajali su oko 140 KM po grlu, danas je posao znatno skuplji jer se cijena prasadi od tridesetak kilograma žive mjere kreće od 180 pa i do 200 KM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com