Uvođenjem skrininga na postporođajnu depresiju u domovima zdravlja širom Srpske daje se ogromna podrška majkama, koje poslije porođaja najčešće i dolaze na kontrole u ove ustanove, a rana detekcija je prvi korak ka prepoznavanju i liječenju ove dijagnoze, ističu sagovornici “Nezavisnih“.
Inače, Ministarstvo prosvjete i kulture RS je u junu ove godine donijelo program promocije mentalnog zdravlja građana za period 2025-2027. godine, te Akcioni plan kojim se definiše nastavak skrininga na postporođajnu depresiju kao dio sistemskih mjera zaštite mentalnog zdravlja majki i porodice.
Dragana Kovačić Jošić, iz Centra za edukaciju i promociju zdravog života EKO EHO, za “Nezavisne” kaže da oni podržavaju donošenje ovog programa, jer su to koraci od suštinske važnosti za očuvanje mentalnog zdravlja žena u najosjetljivijem periodu njihovog života, ali i za zaštitu zdravlja djece i čitavih porodica.
“Ovi dokumenti potvrđuju da je mentalno zdravlje majki prepoznato kao javnozdravstveni prioritet, a planirane mjere, uključujući uvođenje redovnog skrininga u domovima zdravlja i reviziju Metodološkog uputstva, predstavljaju važan korak ka pravovremenom prepoznavanju i liječenju postporođajne depresije”, ističe Kovačić Jošićeva.
Podsjeća da su u novembru prošle godine resornom ministarstvu uputili zvaničnu inicijativu za nastavak sprovođenja obaveznog skrininga, naglašavajući hitnost rane detekcije i pružanja podrške ženama u perinatalnom periodu.
“Kao što često ističemo, postporođajna depresija je najčešća komplikacija nakon poroda, od koje pati oko 20 odsto žena, a veliki broj slučajeva ostaje neprepoznat i neliječen. Zbog toga pozdravljamo odluku Ministarstva da kroz Akcioni plan uvede redovan skrining na depresiju u perinatalnom periodu u najmanje deset jedinica lokalne samouprave i revidira Metodološko uputstvo za skrining. Ta odluka je jako bitna za sve trudnice i porodilje, jer to znači da u okviru redovne zdravstvene njege imate pristup i skriningu na postporođajnu depresiju kao važnoj preventivnoj mjeri u očuvanju mentalnog zdravlja”, istakla je ona, dodajući da se pokazalo da je rana detekcija ključna i da je oporavak brži i kraći ukoliko se na vrijeme reaguje.
Navodi da se Edinburška skala za postporođajnu depresiju (EPDS), upitnik pomoću kojeg se sprovodi skrining, sastoji od 10 pitanja, a efikasan je način za prepoznavanje rizika za postporođajnu depresiju, laka je za korišćenje i potvrđen skrining alat.
“Skrining na postporođajnu depresiju je od velikog značaja jer omogućava da se simptomi prepoznaju na vrijeme i da majka dobije podršku prije nego što stanje postane ozbiljnije. Pravovremenom reakcijom čuva se mentalno zdravlje žene, povoljno se utiče na odnos majke i djeteta, što znamo da je ključno za dijete, a koristi osjeća i cijela porodica. Na taj način skrining postaje ključan korak u očuvanju zdravlja i dobrobiti majke i djeteta. Zbog toga je važno da skrining na postporođajnu depresiju kao preventivni alat bude dio zdravstvenog sistema u cijeloj BiH, te smo inicijative na uvođenje skrininga uputile i Vladi Brčko distrikta i Federalnom ministarstvu zdravstva”, pojašnjava Kovačić Jošićeva.
Planiraju, navodi, tražiti podatke od domova zdravlja i Ministarstva o tome da li je uveden ovaj skrining. Međutim, s obzirom na to da je Program objavljen relativno skoro, smatraju da je još rano.
Kako kaže Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, skrining na postporođajnu depresiju u domovima zdravlja bio bi ogromna podrška majkama, jer upravo tu najčešće dolaze na kontrole poslije porođaja.
“Jedan jednostavan upitnik ili razgovor sa stručnjakom može pomoći da se na vrijeme prepoznaju simptomi – od tuge i iscrpljenosti, do osjećaja krivice i teškoća u povezivanju s bebom. Postporođajna depresija nije samo prolazni ‘baby blues’, niti puka posljedica hormonskih promjena. To je ozbiljna dijagnoza koja može ugroziti i majku i dijete”, ističe za “Nezavisne” Savanović Zorićeva.
Naglašava da neliječena depresija povećava rizik od hroničnih mentalnih poremećaja, narušava partnerske odnose, a kod djeteta može ostaviti posljedice na emocionalni i kognitivni razvoj.
“U najtežim slučajevima može dovesti i do suicidalnih misli i postupaka, pa je zato pravovremeno prepoznavanje od životne važnosti. Imala sam priliku raditi sa ženom koja je mjesecima vjerovala da je ‘loša majka’ jer nije osjećala radost uz svoje dijete. Sama se borila s mislima da nije vrijedna i da bebi možda ne bi bilo bolje uz nju. Tek nakon skrininga i razgovora dobila je pravu dijagnozu i podršku, a i danas je stabilna, povezana sa svojim djetetom, dok je njen partnerski odnos znatno bolji”, kaže Savanović Zorićeva.
Nažalost, ističe ona, u našem društvu žene s ovim problemom često nailaze na osudu i nerazumijevanje, uz komentare tipa “imaš zdravu bebu, šta ti fali”.
“Upravo zato je dostupnost skrininga dvostruko važna – ne samo da omogući rano otkrivanje i liječenje, već i da razbije stigmu i pokaže da postporođajna depresija nije slabost, nego bolest koja se može i mora liječiti. Važno je naglasiti da blagovremeno prepoznavanje može doslovno spasiti život majke, sačuvati djetetov razvoj i stabilnost cijele porodice”, zaključuje ona.
Prema riječima Kovačić Jošićeve, žene još uvijek ne pričaju otvoreno o ovoj temi, ali ističe da ih trudnice i porodilje mogu kontaktirati, te podijeliti iskustva o tome da li im je prilikom posjeta domovima zdravlja ponuđen skrining na postporođajnu depresiju, na koji način, kakav im je bio rezultat itd., i to na mejl: [email protected] ili putem Facebooka.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com