Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica na sjednicu tokom koje je zabilježen niz incidentata, uključujući i hapšenja najmanje 18 poslanika opozicionog Demokratskog fronta /DF/.
Zakon, kojem se protive Srpska pravoslavna crkva /SPC/ i dio crnogorske opozicije, usvojen noćas glasovima 45 poslanika vladajuće većine i Socijaldemokratske partije. Predstavnici ostalih opozicionih partija nisu prisustvovali glasanju.
Odbijeni su svi amandmani koje je na Prijedlog zakona podnio DF, nakon čega je došlo incidenata – u plenarnoj sali aktivirana je naprava slična petardi, a zabilježen je i pokušaj fizičkog obračuna.
Mediji prenose da je policija nakon toga uhapsila 22 lica – 18 poslanika DF-a i još četiri lica.
Nakon privođenja poslanika DF-a, sjednica Skupštine je nastavljena.
Predsjednik crnogorske Skupštine Ivan Brajović izrekao je mjeru udaljenja poslanicima DF-a, što znači da u narednih 15 dana ne mogu prisustvovati sjednicama parlamenta.
Nedugo poslije hapšenja, ispored podgoričkog centra bezbjednosti okupilo se nekoliko desetina građana, uključujući i članove porodica uhapšenih poslanika.
Crnogorski premijer Duško Marković pozvao je građane koji su se okupili u blizni parlamenta protiveći se usvajanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti da se raziđu, i poručio da će, ukoliko to ne učine, država uraditi sve da obezbijedi normalne uslove.
Marković je osudio incident koji su izazvali poslanici DF-a, navodeći da je riječ o neprimjerenom činu.
Šta je predviđeno zakonom?
Zakonom je predviđeno da su državna svojina vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, i za koje nema dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica.
Precizirano je da će se u pogledu postojanja dokaza o činjenicima primjenjivati dokazna sredstva i pravila dokazivanja u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i supsidijarno Zakonom o praničnom postupku.
Crnogorski premijer Duško Marković rekao je u skupštinskoj raspravi da predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti nema skrivenu agendu, ni zlokobnu misiju prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.
Marković je u vezi zakona razgovarao sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem koji je rekao da se nada da će Vlada prihvatiti da se o spornom zakonu raspravlja i glasa poslije praznika i da u dijalogu sa Crkvom bude usvojen zakon koji će donijeti mir i sreću, napredak Crne Gore.
Iz SPC ranije je saopšteno da Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti predstavlja osnov da država otme crkvenu imovinu i da će se taj akt odnositi na više od 650 svetinja, uključujući i manastir Ostrog.
PRAVOSLAVCI DOČEKUJU JEDAN OD NAJTUŽNIJIH BOŽIĆA U NOVIJOJ ISTORIJI
Mitropolija crnogorsko-primorska saopštila je, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, da pravoslavci u Crnoj Gori dočekuju jedan od najtužnijih Božića u novijoj istoriji.
“Svu odgovornost za posljedice donošenja ovakvog zakona snose direktno poslanici koji su glasali za njegovo usvajanje, Vlada Crne Gore, koja ga je predložila i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, izazivajući, naročito hapšenjem opozicionih poslanika i nasiljem prema okupljenim građanima širom naše zemlje, nečuvene diobe i mržnju, te uvodeći Crnu Goru u situaciju koja nikome dobra donijeti ne može”, navodi se u saopštenju iz Mitropolije.
Iz Mitropolije podsjećaju da je Skupština Crne Gore noćas usvojila diskriminatorski i neustavan Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, prethodno odbivši tri amandmana koje je preko poslanika Demokratskog fronta dostavila Mitropolija crnogorsko-primorska.
U saopštenju se napominje da su Mitropolija crnogorsko-primorska i ostale eparhije Srpske pravoslavne crkve /SPC/ imale niz primjedbi na Prijedlog zakona, na koje im nikad nije odgovoreno, a da su sinoć, radi mira i bratske sloge, predložili samo tri.
Dostavljeni amandmani predstavljali minimum minimuma
Iz Mitropolije naglašavaju da su dostavljeni amandmani predstavljali minimum minimuma koji je Vladi i Skupštini ponuđen od Crkve, kako bi se doprinijelo smirivanju tenzija i preduprijedile teške posljedice koje mogu nastati donošenjem ovakvog zakona.
Crnogorska vlast je odbijanjem ovih amandmana, koji su, kako se navodi, predstavljali časni izlaz za sve u ovoj nečasnoj raboti, u suštini odbila da se o svojinsko-pravnim odnosima raspravlja pred sudovima ove zemlje u redovnim postupcima, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
“Na taj način su jasno potvrđene sumnje da se ovaj zakon, prije i iznad svega, donosi, ne da bi se obezbijedila sloboda vjere već da bi se pristupilo otimačini imovine SPC i time počela realizacija cilja iz programa vladajuće partije koji je proklamovao predsjednik te stranke i predsjednik Crne Gore – stvaranju/obnovi nove, državne, podobne i poslušne režimu autokefalne crnogorske pravoslavne crkve“, navodi se u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske.
Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su noćas sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica na sjednicu tokom koje je zabilježen niz incidentata, uključujući i hapšenja najmanje 18 poslanika opozicionog Demokratskog fronta /DF/.
VLADIKA JOANIKIJE: NASTAVLjAMO BORBU PROTIV SKRNAVLjENjA SVETINjA
Njegovo preosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije poručio je jutros, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da će biti nastavljena borba protiv nepravde, a naročito protiv skrnavljenja svetinja.
Episkop Joanikije je rekao na Blažovom mostu u Podgorici u obraćanju narodu koji je sve vrijeme zasjedanja crnogorske Skupštine molitveno protestovao nedaleko od zgrade parlamenta, da su oni tu “kao na pokajanju, kao na sahrani” jer je sahranjena pravda.
“Sahranjena je pravda i pravni poredak Crne Gore sa ovako usvojenim zakonom, tako loše sročenim, sa zlom namjerom i ovakvim problemima koje je donio Crnoj Gori”, rekao je episkop Joanikije.
On je naglasio da borba nije prestala, već će samo poprimiti malo drugačije oblike.
“Mi ćemo se organizovati. U svim krajevima, u svim gradovima, u svim selima, formiraćemo odbore i bratstva za odbranu svetinja. Ne možemo dopustiti skrnavljenje svetinja koje su naši preci Bogu posećivali i da one padnu u ruke bezbožnika. To neće biti”, poručio je vladika Joanikije.
Njegovo preosveštenstvo je zahvalio za podrššku čestitom narodu koji je dao podršku svojoj Crkvi, što je istrajao do kraja u ovoj zakonitoj borbi protiv nepravde, dostojanstveno, hrišćanski izražavajući do kraja svoje neslaganje.
“Možemo reći, neka su usvojili, taj zakon je već propao, već je mrtvo slovo na papiru. Neka su oni živi i zdravi, ali nigdje u svijetu nema da se zakon o slobodi vjere usvaja na ovakav način”, rekao je vladika Joanikije.
Iako je ova bitka izgubljena, ova dostojanstvena borba predstavlja veliku moralnu pobjedu
Episkop Joanikije je naglasio da, iako je ova bitka izgubljena, ova dostojanstvena borba predstavlja veliku moralnu pobjedu i veoma je važno da taj kapital koji ostaje za vijekove bude sačuvan.
“Naučili smo da se borimo i glave dajemo za svoje svetinje. Iako ne želimo da pravimo razdore među braćom, moramo, kada se braća ovako ponašaju, tome zlu dati otpor, ali opet hrišćanski. Našu borbu protiv zla i nepravde, a naročito protiv skrnavljenja svetinja, ćemo nastaviti, i, ako se budemo borili kao hrišćani, svakako i dobiti, a već smo mnogo dobili. Ova naša borba nas je mnogo osnažila, a oni koji su na ovakav način usvojili zakon o slobodi vjere, mislim da su već sami sebi rupu veliku iskopali. Kako činili tako im Bog dao. Amin”, poručio je na vladika Joanikije.
On je potom zamolio okupljene vjernike da se dostojanstveno, u miru, kako su i došli, iz Hrama Hristovog Vaskrsenja raziđu, nakon što se ispred hrama pomole Bogu.
Nakon toga sveštenstvo i monaštvo, predvođeno vladikom Joanikijem, se uputilo ka Hramu Hristovog Vaskrsenja, gdje su se pomolili za Crkvu i sav narod, pozivajući sve na ljubav, mir i slogu.
Okupljeni su se potom u miru razišli.
Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, glasovima vladajuće koalicije /DPS, SD, Liberalna partija, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa i Forca/ i tri poslanika SDP-a.
Izglasan je nakon sukoba i incidenata poslanika Demokratskog fronta /DF/ sa predstavnicima vladajuće većine u parlamentu.
Tokom sjednice zabilježen je niz incidentata, uključujući hapšenja najmanje 18 poslanika DF-a.
Ovim zakonom predviđeno je da su državna svojina vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine i za koje nema dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica.
Vjerni narod sa sveštenstvom širom Crne Gore je okupljanjima i blokadom važnih saobraćanica podigao glas protiv usvajanja ovog zakona, apelujući da poslanici vladajuće koalicije ne donose pravni akt koji će unijeti razdor i produbiti diobe u crnogorskom društvu.