Za pet godina u Republici Srpskoj obavljeno je 146 poroda maloljetnica, a najmlađa djevojčica postala je majka sa samo 13 godina.
Pokazuju ovo podaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, a odnose se na period od 2019. do 2023. godine. Iako smo tražili podatke i za prethodnu godinu, iz Instituta nam nisu dostavljeni jer vjerovatno još nisu ni obrađeni.
Gledajući prema godinama, 2019. su bila 32 maloljetnička poroda, 2020. 25, a 2021. 36 poroda. U 2022. godini obavljeno je 28 maloljetničkih poroda, a 2023. godine njih 25.
“Najstarija maloljetna porodilja imala je 17 godina”, istakli su iz IZJZ RS za “Nezavisne novine“.
Da su adolescentkinje dvostruko sklonije komplikacijama tokom porođaja u odnosu na odrasle žene pokazuju i statistike, kaže za “Nezavisne novine” dr Danijela Madžar, specijalista ginekologije i akušerstva u ZU “Medico-S”, dodajući da maloljetničke trudnoće predstavljaju značajan zdravstveni i socijalni problem širom svijeta.
“Nedovoljna fizička zrelost organizma može povećati rizik od prijevremenog porođaja i carskog reza. Takođe, veća je vjerovatnoća da mlade majke neće imati adekvatnu prenatalnu njegu, što može dodatno ugroziti ishod trudnoće. Osim medicinskih rizika, maloljetničke trudnoće često vode ka socijalnim izazovima, uključujući ekonomske poteškoće, prekid školovanja i manjak podrške partnera i porodice”, kaže ona.
Kako dodaje, iako su i ranije žene rađale veoma mlade, uslovi u kojima su živjele su bili potpuno drugačiji.
“Nekadašnje mlade bake odrastale su u zajednicama gdje je bilo normalno da se oslanjaju na širu porodicu, bake, dede, stričeve i tetke, koji su pomagali u odgoju djece. Danas je situacija drugačija: porodice su sve manje, ekonomski pritisci veći, a društvena očekivanja složenija”, navodi ona za “Nezavisne novine”.
Doktorica Madžar upozorava da, osim povećanog rizika od zdravstvenih komplikacija, adolescentkinje su podložnije postporođajnoj depresiji zbog emotivne i psihičke nepripremljenosti na roditeljstvo.
“Takođe, djeca rođena od maloljetnih majki često se suočavaju s većim zdravstvenim problemima i nižim obrazovnim dostignućima”, ističe doktorica i dodaje da ne treba izostaviti ni društvene faktore, kao ni to da se mnogi mladi očevi ne uključuju aktivno u odgoj djeteta ostavljajući majku da se sama nosi s izazovima roditeljstva.
Od doktorice Madžar smo zatražili i savjete, pa prema njenim riječima, prvi i najvažniji korak je da se osiguraju redovni pregledi kod ginekologa kako bi se smanjili potencijalni zdravstveni rizici.
“Savjetuje se i uključivanje psihološke podrške, jer adolescentkinje često prolaze kroz emotivne turbulencije koje mogu uticati na njihovo mentalno zdravlje. Osim toga, danas je obrazovanje ključni faktor za ekonomsku stabilnost. Ako maloljetna majka napusti školu zbog trudnoće, njene šanse za bolji posao i samostalnost u budućnosti značajno se smanjuju”, kaže ona za “Nezavisne novine” i objašnjava da mlada, zdrava osoba, ako vodi računa o ishrani, redovno ide na preglede i ima podršku okoline, može iznijeti trudnoću bez većih komplikacija.
Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da trudnoće u adolescenciji mogu ostaviti psihičke posljedice po zdravlje majki.
“Djevojčice koje tako rano postanu majke često prolaze kroz određene promjene na mentalnom funkcionisanju kao što su depresija i anksioznost, osjećaj izolacije i odbačenosti. Prije svega prekida se školsko obrazovanje ili se značajno otežava, a takođe se javlja i ekonomska nesigurnost koja postaje problem koji je dugotrajan”, kaže ona.
Takođe, ističe da mlade majke treba da imaju sistemsku mogućnost da nastave školovanje kroz fleksibilnije programe.
Kada je riječ o odnosu društva prema maloljetnim majkama, Savanović Zorićeva smatra da je potrebno da postoji sistemska podrška i prevencija.
“Vrlo je važno seksualno obrazovanje koje je prilagođeno uzrastu i to bi trebalo da bude dio nastavnih programa kako bi djeca razumjela odgovornost i posljedice ranog stupanja u seksualne odnose. Takođe, bitna je podrška porodice gdje roditelji treba da budu edukovani u smislu da znaju kako da razgovaraju s djecom o emocionalnim i fizičkim aspektima odrastanja i kako da im pruže podršku ukoliko se trudnoća desi”, objašnjava ona za “Nezavisne novine” i dodaje da ove majke ne smiju biti prepuštene same sebi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com