Unapređenje produktivnosti i konkurentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji osnovni su fokusi Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske od 2021. do 2027. godine, koja je danas predstavljena u Banjaluci.
Savjetnik ministra poljoprivrede Gordana Rokvić izjavila je da se unapređenje produktivnosti postiže kroz povećanje korištenja obradivih površina i povećanje prinosa po jedinici površine.
“To znači primjenu savremenih tehnologija, znanja, prenosa znanja kroz savjetodavne usluge, ali i jačanje sirovinske osnove, sjemenske proizvodnje, proizvodnje reprodukcionog materijala i drugih savremenih dostignuća u poljoprivrednoj proizvodnji”, rekla je Rokvićeva novinarima prije početka stručne rasprave o novoj strategiji.
Kada je u pitanju unapređenje konkurentnosti, ona je istakla da je tu fokus na investicijama, gdje Vlada nastavlja kontinuitet u što većem izdvajanju sredstava za finansiranje kapitalnih investicija u poljoprivredi.
“Fokus je i na uvođenju sistema kvaliteta, standardizaciji poljoprivredne proizvodnje i funkcionisanju lanca snabdijevanja u svim sferama proizvodnje, odnosno bolje uvezivanje primarne proizvodnje, prerade i daljeg plasmana na tržište”, pojasnila je Rokvićeva.
Prema njenim riječima, ostali streški ciljevi se odnose na održivo upravljanje prirodnim resursima, gdje Stretegija odgovara na strateške izazove koje nameće “Zelena agenda” Evropske unije do 2030. godine.
“Fokus je i na revitalizaciji ruralnih područja, na mladima i ženama na selu, na infrstrukturnom uređenju, kao i valorizacije ruralnog nasljeđa”, navela je Rokvićeva.
Nakon donošenja Strategije, dodala je ona, slijedi usklađivanje pravnog okvira sa smjernicama datim u ovom dokumentu, što znači da u narednom periodu slijedi usvajanje novog zakona o poljoprivredi, kao i novog zakona o podsticajima u poljoprivredi.
“Finansijski okvir za realizaciju Strategije se kreće od 75 miliona KM, koliko je to u ovoj godini, i predviđa povećanje sredstava za agrarni budžet za dva odsto godišnje. To uključuje i druge izvore finansiranja, što je bila praksa i do sada, a to su međunarodni izvori finansiranja, investicioni fondovi i drugo”, napomenula je Rokvićeva.
Govoreći o korištenju poljoprivrednog zemljišta, ona je dodala da Ministarstvo nije zadovoljno stepenom obrađenosti, jer je ono na nivou 50 odsto od ukupnih obradivih površina.
“Analiza je pokazala dvojako stanje. Mi imamo čak 40 odsto povećanje prosječne veličine poljoprivrednog gazdinstva, a ujedno imamo skromno povećanje ukupnih obradivih površina. To je situacija koju želimo da promijenimo tako što ćemo aktivirati zakonski okvir koji je na snazi i koji kaže da ukoliko ne obrađujete poljoprivredno zemljište, dužni ste da ga date u zakup ili da plaćate porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište”, pojasnila je Rokvićeva.
Rokvićeva je navela i da su reference da izradu Strljtegije bile analiza stanja u sektoru poljoprivrede i ruralnih područja, te strateški okvir razvoja poljoprivrede EU.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Željko Vaško rekao je da će jedan od izazova u Strategiji biti promjena u načinu isplaćivanja podsticaja, te posvećivanje više pažnje životnoj sredini, odnosno klimatskim promjenama.
“Jedan od ciljeva Strategije jeste i animiranje mladih da se zadrže u ruralnim područijima, kao i da se smanji uvoz hrane i da se poveća proizvodnja hrana na našim prostorima”, naglasio je Vaško.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com