U gotovo svim zemljama Evrope dozvoljeno je doniranje bubrega.
Stanovnici BiH jedini u regionu ne mogu biti donori organa svome prijatelju. Naime, zakoni u našoj zemlji to ne dozvoljavaju.
Službena izjava
Često možemo pročitati u regionalnim medijima naslove „Prijatelj mu donirao bubreg“, „Prijateljstvo bez granica – donirao mu bubreg i dio jetre“. Jedan od posljednjih ovakvih slučajeva zabilježen je prošli mjesec u Srbiji.
Predsjednik Udruženja dijaliznih i transplantiranih bolesnika Tomislav Žuljević za „Avaz“ je kazao da su zabrane da prijatelj može donirati bubreg bespotrebne.
– Zakon je neumitan, donor može biti i do četvrtog koljena. Mi smo predlagali i drugačije, ali, nažalost, nije palo na plodno tlo. Rijetka smo zemlja u Evropi gdje ne možete na ovaj način spasiti život prijatelju, daljnjem rođaku ili radnom kolegi. U Hrvatskoj je to riješeno da se potpiše službena izjava kod notara da donirate bubreg bez ikakve novčane naknade – pojasnio je Žuljević.
Podudarnost tkiva
Stručnjaci ističu da je u gotovo svim zemljama Evrope dozvoljeno doniranje bubrega, pa i dijela jetre, bez obzira na srodničku vezu.
– Bitno je da osoba koja želi biti donor bude zdrava. Drugih prepreka nema, pa čak ni krvna grupa, podudarnost tkiva nisu bitne. U izradu zakona se, može se zaključiti, ne uključuju stručnjaci koji se bave transplantacijom, nego neki birokrati koji zakon „režu“ bez reda – istakao je Žuljević.
Iz Federalnog ministarstva zdravstva za medije pojašnjavaju da je mogućnost da prijatelj bude donor odbijena. Jer u redovnoj proceduri donošenje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva nije ni bilo inicijative da se takva mogućnost razmatra.
Statistički podaci
Prema statističkim podacima, globalno najveći udio organa za transplantacijsko liječenje dobija od kadaveričnih donora (umrlih osoba kod kojih je potvrđena moždana smrt), dok je 10 posto organa za presađivanje donirano od živih donora.