Domovi zdravlja u Banjaluci, Bijeljini i Gradišci još nisu prešli na trezorski sistem poslovanja iako su to morale učiniti sve javne zdravstvene ustanove iz primarne zaštite do 1. januara ove godine, a izvršenje ove obaveze omele su političke nesuglasice i milionska dugovanja.
Prelaskom javnih zdravstvenih ustanova na trezorski sistem poslovanja u okviru nadležnih jedinica lokalne samouprave nastoji se zaustaviti trend gomilanja obaveza tih ustanova, a aktivnosti na ovom planu provode se nekoliko posljednjih godina. Pionir u ovom procesu bio je Dom zdravlja Čelinac koji je na trezor prešao 2018. godine, nakon čega je to uradilo još 17 ustanova primarne zdravstvene zaštite i četiri republička zavoda odnosno za stomatologiju, sudsku medicinu, transfuzijsku medicinu te za forenzičku psihijatriju Sokolac. Odlukom Vlade RS od marta prošle godine, do 1. januara 2025. trebalo je da bude završen proces prelaska na trezor i preostalih 37 domova zdravlja širom Srpske.
Predsjednik Aktiva direktora domova zdravlja Srpske Vladimir Marković, koji je ujedno i na čelu Doma zdravlja u Doboju, istakao je za “Glas Srpske” da tu obavezu još nisu izvršili domovi zdravlja u Banjaluci, Gradišci i Bijeljini.
– Što se tiče ostalih domova zdravlja, i nas u Doboju, koji su prešli na trezor krajem prošle godine, u fazi smo prilagođavanja. Donijeli smo neophodne akte i situacija je iz dana u dan sve jednostavnija. U svakodnevnom smo kontaktu sa sektorom finansija gradske uprave i nemamo problema koji se tiču organizacionog dijela. Treba možda malo više vremena da se određena plaćanja završe, ali i to čekanje se svodi na dan ili dva – priča Marković.
Direktorica bijeljinskog Doma zdravlja Danijela Đukin kaže da ne očekuje prelazak na trezor sve dok je Ljubiša Petrović na čelu tog grada.
– Trenutni gradonačelnik neće da potpiše naš prelazak na trezor i sve dok on bude obavljao tu funkciju ne vjerujem da će se to desiti. Na našu sreću, uspijevamo uredno funkcionisati, održavamo proces rada, isplaćujemo dobavljače i plate radnicima. Iz Gradske uprave u posljednje četiri godine Domu zdravlja je doznačeno 1,7 miliona KM u tranšama i negdje oko 1,8 miliona maraka za rekonstrukciju 25 ambulanti porodične medicine. Grad nam duguje 2,5 miliona KM – navela je za “Glas” Đukinova.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sporazum o uvođenju banjalučkog Doma zdravlja u trezor potpisao je još u junu prošle godine, nakon čega je Skupština grada trebalo da donese odluku kojom bi to i potvrdila, ali se to do danas nije desilo.
– U više navrata smo pisanim putem obavještavali i molili nadležne institucije, kako gradonačelnika tako i predsjednika Skupštine grada da se odluka što prije donese. O svim koracima obavještavali smo i ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, te finansija, a posljednji dopis gradonačelniku, Ministarstvu zdravlja, predsjedniku Skupštine i svim banjalučkim odbornicima poslali smo 3. februara ove godine – naveli su za “Glas” iz Doma zdravlja Banjaluka.
Milionska dugovanja prema dobavljačima zakočila su prelazak gradiškog Doma zdravlja na trezor.
– Gradska skupština je dala saglasnost za prelazak na trezor kada se izmire obaveze Doma zdravlja prema dobavljačima. Obaveze su velike, oko 2,5 miliona KM i mi nemamo prostora u gradskom budžetu da to preuzmemo. U pregovorima smo sa Ministarstvom finansija i Fondom zdravstva kako to da riješimo – rekao je za “Glas” gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić.
Direktorica gradiškog Doma zdravlja Slađana Tepavac kratko je rekla da funkcionišu kao i ranije, te da ne zna kada bi mogli preći na trezor.
– U toku su aktivnosti oko prelaska i obezbjeđenja sredstava za obaveze prema dobavljačima – istakla je Tepavac.
Transparentniji rad
Dosadašnja iskustva pokazala su da trezorski način poslovanja omogućava kvalitetnije i transparentnije finansijsko planiranje, upravljanje i kontrolu trošenja javnih sredstava. Lokalni trezori odgovorni su za izmirenje redovnih obaveza u skladu sa odobrenim finansijskim planom, odnosno odlukom o usvajanju budžeta opštine ili grada.
Imajući u vidu da budžetski korisnici, u skladu sa Zakonom o trezoru, mogu stvarati obaveze najviše do iznosa sredstava odobrenih u budžetu, omogućava se efikasnije i racionalnije korištenje javnih resursa i viši nivo kontrole troškova u zdravstvenom sistemu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com