Ispraća se godina na seoskim imanjima u Semberiji. Račune svode i Simojlovići na čijem se imanju biljna i animalna proizvodnja međusobno dopunjavaju. Za nama je kaže domaćin Mladen kišovito proljeće, koje je odlagalo sjetvu jarih kultura, ljeto je donijelo bogat prinos pšenice ali i sušu u kojoj je podbacio rod kukuruza, a s jeseni su brojna poskupljenja zahvatila sektor agrara.
Prinosi kukuruza podbacili su usljed vrelih ljetnih temperatura s kojima su se borili i za oko 50 odsto, izdala je i lucerka, a silaža je spakovana sa manje kukuruznog zrna nego što bi to trebalo biti, što se kasnije odrazilo na pad količine uskladištene hrane.
U zavisnosti od broja muznih krava koje su uključene u proizvodnju varira i dnevna proizvodnja mlijeka. Trenutno je na muži sedam krava, koje dnevno daju oko 150 litara kvalitetnog mlijeka. Na ovom su se gazdinstvu opredijelili da od vlastitih teladi, odgoje kvalitetnu junicu i da iz vlastite proizvodnje remontuju stado. Ono što mljekare najviše mori, trenutno je niska cijena mlijeka koja ne pokriva visoke troškove stočne hrane.
Pšenica je stasavala na šest hektara zemlje, u jesenjoj sjetvi ove godine zasijana je na manjoj površini. Za kukuruz je ostavljena veća površina zemlje, s razlogom da je plan da se dio roda usmjeri u ishranu stoke, a da se viškovi usmjere tržištu.
Soja je jedna od glavnih komponenti u proizvodnji stočne hrane, a dobro je da se na domaćim njivama smjenjuju tri kulture, pa se mnogi opredjeljuju da je i zbog veoma visoke cijene uzgoje u svojim atarima. A na farmama se radi tokom cijele godine, međutim ono što je sigurno niske temperature tokom zime nisu dobro došle na farme.
Zbog veoma visokih cijena repromaterijala, pšenica je uglavnom sijana bez primjene mineralnih đubriva. U prednosti su oni koji su na raspolaganju imali stajnjak sa vlastitih farmi, kojim su značajno popravili strukturu zemljišta, što bi se moglo pozitivno odraziti na prinose.
Ove je godine bilo mogućnosti i da se nešto zanovi od mehanizacije na ovom gazdinstvu, što su poljoprivrednicima širom Srpske omogućili podsticaji za kapitalne investicije.
Simojlovići su registrovali komercijalno gazdinstvo pa su tako i ostvarili pravo za povrat 30 odsto sredstava od vrijednosti mehanizacije.
Ima li budućnosti i života na selu, pitanje je koje se inače nameće na kraju svake godine.
Okovane decembarskim mrazem, ili obasjane avgustovskim suncem, na farmama proizvodnih grla u Semberiji uvijek se može vidjeti da se ulažu ogromni napori kako bi se posao očuvao, pa i unaprijedio onoliko koliko se može, jer jasno je iskusnim poljoprivrednicima da je ukoliko poklekne stočni fond najteže zanoviti.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com