Alarmantno je stanje u pčelarstvu na području Semberije u posljednje tri godine, kaže magistar poljoprivrednih nauka Radoslav Sekulić. Pčelari među kojima je i on, ne mogu se kaže pohvaliti niti unosom meda, ali ni proizvodnjom drugih pčelinjih proizvoda koji su veoma traženi na tržištu naročito od kako je nastupilo vrijeme pandemije.
Gubici u pčelarstvu naročito su došli do izražaja tokom marta ove godine. Nastupile su godine u kojima je prijeko potrebno dobro poznavati svaku pčelinju zajednicu i konstantno i odgovorno brinuti o pčelama, kaže on.
Poznato je da tokom marta mjeseca dolazi do smjene generacija pčela, da li će to biti početkom ili krajem trećeg mjeseca u godini u velikoj mjeri zavisi od stare pčele.
Svaki mjesec tokom jedne godine podrazumijeva određene radove u pčelinjaku, pa uz nadgledanje pčelinjih društava, bitno je uporno usvajati nova saznanja i u ovoj grani poljoprivrede, koju iz godine u godinu usljed napada bolesti, te drugih gubitaka gotovo u stopu prate uz nestašicu meda brojna iskušenja.
Pčelari širom Srpske prijavljuju problem potpunog nestanka pčela u košnicama, što privlači veliku pažnju kako u javnosti tako i na društvenim mrežama, gdje oni koji se pčelarstvom bave pokušavaju doći do potencijanog uzroka ovog problema. Za sada konačan sud o tome nije dala ni struka. Postavlja se i pitanje da li je blaga zima uz česte vremenske oscilacije u ovom slučaju porazila pčelu.
Ona društva koja su pčelari uspjeti održati jakima u Semberiji iščekuju i glavnu pašu ovog kraja. Hoće li proljeće omogućiti pčelama siguran let i da li će mediti bagrem krajem aprila ili početkom maja, ovdje je glavno pitanje.
Ukazuju godinama unazad pčelari da je prijeko potrebno sačuvati pčelu, svjesni činjenice da će u uslovima nekontrolisanih tretmana u biljnoj proizvodnji, to čini se biti nemoguća misija, ako se svijest svih u lancu ne bude mijenjala.
Usljed loših pčelarskih godina, problemi su danas vidljivi na tržištu, gdje kako ozbiljni u ovom poslu tvrde gotovo da nema pravog meda. Tamo gdje se nađe skuplji je u prosjeku za oko 5 maraka po kilogramu.
Vlada i opšta nestašica propolisa koji dostgiže visoku cijenu 200 KM po kilogramu. U neslavnim okolnostima teško je i do matične mliječi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com