Poljoprivrednici u Srpskoj koji ne žele da zbrajaju štetu od vremenskih neprilika moraće osigurati svoju proizvodnju, jer protivgradna zaštita ne može u potpunosti sačuvati usjeve i voćnjake od grada, a ni u republičkoj kasi nema dovoljno novca za isplatu milionskih odšteta izazvanih prirodnim silama.
U susjednim zemljama šteta od grada se tretira kao i svaka druga šteta nastala usljed dejstva više sile poput poplava, mraza i suše i sudski postupci za njihovu naknadu se ne pokreću ili se tužbeni zahtjevi odbijaju kao neosnovani.
Da bi uskladili propise sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom, ali i unaprijedili sistem protivgradne zaštite, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je pripremilo nacrt zakona o protivgradnoj zaštiti, u koji je uvršten novi član prema kojem preduzeće “Protivgradne preventive RS” nije odgovorno za štetu nastalu zbog grada, ukoliko je djelovalo preventivno u skladu sa raspoloživim resursima.
– Zbog nepostojanja takve formulacije u sadašnjem zakonu rad preduzeća opterećuje veliki broj tužbi za naknadu štete od grada, iako su preduzete sve aktivnosti u skladu sa ljudskim i materijalnim mogućnostima. Donošenje novih propisa trebalo bi da podstakne poljoprivrednike da se više odlučuju na osiguranje usjeva, a ne da pokreću sudske postupke za utvrđivanje odgovornosti za štetu nastalu usljed više sile – navedeno je u obrazloženju nacrta zakona o protivgradnoj zaštiti RS.
Cilj preventivno djelovanje, a ne aposlutna zaštita
U dokumentu stoji da je cilj preventivnog djelovanja smanjenje štete od elementarne nepogode, a ne pružanje apsolutne zaštite, jer je to tehnički i tehnološki neizvodivo.
– Odbrana od grada ne podrazumijeva stoodstotnu zaštitu branjene teritorije i ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta postižu između 60 do 70 odsto zaštite, ali i sa tim procentom se ostvaruje zaštita usjeva u višemilionskim iznosima, što opravdava smisao preventivnog djelovanja – stoji u predloženim zakonskim rješenjima.
Direktor “Protivgradne preventive RS” Tihomir Dejanović kaže da je efikasnost zaštite od gradonosnih oblaka u Srpskoj između 50 i 70 odsto te da poljoprivrednici na stoodstotnu zaštitu mogu računati samo ako osiguraju proizvodnju, podignu protivgradne mreže i djeluje preduzeće.
– Nijedan nabrojani segment samostalno ne može obezbijediti apsolutnu zaštitu, a naši proizvođači se isključivo oslanjaju na nas. Ne koriste osiguranje, iako im resorno ministarstvo daje subvenciju, a kada dođe do štete tuže nas i traže enormne iznose za nadoknadu. Imamo sada tužbu po kojoj poljoprivrednik traži 600.000 KM, što je besmisleno. Zakon je pokušaj da stvari uvedemo u realne okvire – kategoričan je Dejanović.
Pojasnio je da do štete od grada može doći iz više razloga, poput zabrana ispaljivanja raketa zbog bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, zatim dolaska formiranih gradonosnih oblaka iz Hrvatske, Srbije ili nebranjenog dijela Srpske ili FBiH, kao i zbog specifične meteorološke situacije, kada se prati više desetina grmljavinskih oblaka.
– Po tužbama koje dobijamo ispada da je preduzeće krivo zato što je nastao grad, kao da ga mi stvaramo, a ne da se borimo protiv njega. Naš operativni budžet već dvije decenije je dva miliona KM i tim novcem plaćamo strijelce, stalno zaposlene, kupujemo rakete, održavamo vozila i opremu pa ne možemo isplaćivati odštetu, to ne radi ni jedna druga zemlja – rekao je Dejanović.
Klimatske promjene
Tihomir Dejanović kaže da se posljedice klimatskih promjena sve više osjećaju na području Srpske, što pokazuju i podaci o sve većem broju dana praćenja i dejstva protivgradnim raketama.
– Ove sezone smo dejstvovali 32 dana i ispalili 1.271 raketu, a višegodišnji prosjek je 22 dana i 720 raketa. Zbog povećane potrošnje raketa potrebna su nam dodatna sredstva, zbog čega je i donesena odluka da poljoprivrednici umjesto dosadašnjih 1,8 KM izdvajaju četiri marke po hektaru obradivog zemljišta za protivgradnu zaštitu. Odluka je uvrštena u novi zakon i primjenjivaće se od iduće godine – naveo je Dejanović.
(Glas Srpske)