Čekajući zaposlenje na birou rada u Srpskoj u ovoj godini umrla je 61 osoba, odnosno u prosjeku je devet lica mjesečno brisano sa liste nezaposlenih po osnovu ovog razloga.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, najviše osoba koje je brisano sa evidencije nezaposlenih po osnovu smrti i to 23 bilo je na birou do jedne godine, dok je njih 19 osoba bilo duže od devet godina.
– Prosječna dužina čekanja na evidenciji nezaposlenih zavisi prije svega od stepena stručne spreme, dodatnih znanja ali i sposobnosti koje lica posjeduje, te aktivnosti u traženju posla – naveli su u Zavodu za zapošljavanje.
Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru trećeg stepena stručne spreme najduže na zaposlenje čekaju metalostrugari i to oko sedam godina, a bravari i trgovci oko šest godina.
– Do posla najbrže dolaze instalateri voda, plina te grijanja sa prosječnom dužinom čekanja na zaposlenje oko jednu godine i šest mjeseci. Frizeri i električari u prosjeku na posao čekaju dvije godine i tri mjeseca – kazali su “Glasu Srpske” u Zavodu za zapošljavanje.
Kada je riječ o četvrtom stepenu stručne spreme zanimanja koja najduže na posao čekaju su mašinski tehničari koji na posao čekaju oko šest godina, dok maturanti gimnazije i ekonomski tehničari na birou provedu oko četiri godine i 10 mjeseci.
– Zanimanja iz ove kategorije koja najbrže dolaze do zaposlenja su ugostiteljsko-kulinarski tehničari, zubno-stomatološki tehničar i tehničari računarstva koji na zaposlenje u prosjeku čekaju oko godinu – naveli su u Zavodu.
Na osnovu trenutnih pokazatelja u okviru sedmog stepena stručne spreme najbrže do zaposlenja dolaze profesori matematike i fizike te informatike, diplomirani farmaceuti, ali i ljekari te diplomirani inženjeri poljoprivrede i elektrotehnike. Oni na posao u prosjeku čekaju godinu dana.
– U okviru ovog stepena stručne spreme na posao najduže čekaju radnici prirodnih nauka-geografije, profesori fizičkog i zdravstvenog vaspitanja, te diplomirani novinari koji do radnog mjesta dolaze u prosjeku za tri godine – naveli su u Zavodu.
Da bi se popravilo stanje u vezi sa pitanjem zapošljavanja u Srpskoj godinama unazad svi su poručivali da upisnu politiku treba prilagoditi potrebama tržišta rada, te revidirati postojeće studijske programe i smanjiti upisne kvote.
– Potrebna je ozbiljna reforma obrazovanja, kako bi bilo zaustavljeno ili bar smanjeno školovanje profila učenika koja nisu potrebna tržištu – poručili su privrednici.
(GlasSrpske)
