Silaža ima veliki značaj u savremenoj stočarskoj proizvodnji i od njenog kvaliteta zavisi profitabilnost farme mliječnih goveda ili tovnih junadi.
Ove godine vrijeme je išlo naruku poljoprivrednicima. Prinos silažnog kukuruza je oko 60 tona po hektaru, pa će biti dovoljno hrane za stoku.
Osim optimalnog vremena za žetvu, kad je suva materija kukuruza od 30 do 35 odsto, poljoprivrednici moraju da vode računa o nizu faktora od kojih zavisi kvalitet silaže.
U ishrani mliječnih krava silaža kukuruza je među najvažnijim krmivima zbog dijetetskog djelovanja, visoke koncentracije energije i relativno niske cijene. Ove godine stočari će proizvesti dovoljne količine kukuruzne silaže, jer su imali dobar rod. Praksa je, kažu, da stara silaža dočeka novu da bi se obezbijedila kvalitetna ishrana tokom cijele godine.
Radi se danonoćno
Dragoljub Jevtić iz semberskog sela Amajlije silirao je kukuruz sa 35 dunuma. Zadovoljan je rodom i kvalitetom.
– Prikolicu napunim iz šest redaka. Imam 35 prikolica, taman jednu po govečetu – kaže ovaj farmer.
Na PD “Semberija” sva raspoloživa mehanizacija je na njivi. Radi se danonoćno da bi se zelena masa silirala u što kraćem vremenskom roku i obezbijedila kvalitetna silaža za ishranu 190 muznih krava na farmi i 62 junice.
– Prinosi se kreću od 55 tona po hektaru. Godina je bila izuzetno povoljna za proljećne usjeve, posebno soju i kukuruz – kaže rukovodilac stočarske proizvodnje na PD “Semberija” Dragiša Aleksić.
Dodaje da će kukuruz biti siliran sa 445 hektara i da će time biti obezbijeđena dovoljna količina hraniva za govdersku farmu ovog dobra.
Šta je potrebno za kvalitet
Da bi se proizvela kvalitetna silaža neophodno je voditi računa o izboru hibrida prilikom sjetve, preko prihrane mineralnim đubrivima, do vremena ulaska kombajna u njive i visine žetve da bi se obezbijedio adekvatan sastav kukuruzne mase i sačuvale hranjive materije.
Dr Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ističe da je najidealnije vreme za ubiranje kada je zrno u fazi voštane zrelosti, odnosno kada su dvije trećine zrna požutile.
– Niža sječa dovodi do povećanja prinosa i sadržaja celuloze i smanjene svarljivosti, odnosno kvaliteta. Dužina sjeckanja silomase mora da bude ujednačena, od jednog do tri centimetra, u zavisnosti od tehničke mogućnosti kombajna. Prilikom procesa siliranja u silo jame ili silo trenčeve mora se voditi računa o tome da se istisne sav vazduh iz silo mase da bi bila što kompaktnija – pojašnjava ovaj stručnjak.
PRINOSI
Prinos kukuruzne silaže kreće se od 35 tona po hektaru u lošijim godinama, a u rodnim godinama i do 80-ak tona, što zavisi od niza faktora.
Ova godina je izuzetno povoljna, pa će poljoprivrednici bez problema proizvesti kvalitetnu silažu, što će na kraju rezultirati i kvalitetno proizvedenim mlijekom.
Proizvodnjom kukuruzne silaže i njenim korištenjem u govedarskoj proizvodnji domaćinstvo može povećati svoj prihod za tri do četiri puta.
(SrpskaInfo)
