Ručak u restoranu nedostižan i za prosječnu platu

Odlazak u restoran postao je nedostižan san mnogim stanovnicima Srpske jer je četvoročlanoj porodici za ručak u prosjeku potrebno izdvojiti stotinu maraka, što je ogromna cifra u kućnom budžetu, zbog čega su na muci i ugostitelji, koji su bili primorani da dignu cijene, iako to znači gubitak mušterija.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je za obrok u ugostiteljskom objektu potrebno izdvojiti 30 odsto više novca nego prije dvije godine. Prosječna cijena šnicle sa prilogom prošlog mjeseca iznosila je 15,62 marke, komada torte 3,51, a piva u restoranu 2,56 KM.

Podaci statističara pokazuju da je 2020. godine isto jelo koštalo 12,53 marke, pivo 2,38, a torta 2,47 maraka.

Kada se ove brojke pomnože sa četiri i tome dodaju sok, salata i hljeb, jasno je da četvoročlana porodica ne može u restoranu da ruča ispod stotinu maraka.

To je, kako kažu u udruženjima za zaštitu prava potrošača, i za prosječnu platu od oko 1.100 maraka previše, jer dok plate račune, kredite i ostale obaveze, ne ostane gotovo ništa ni za osnovne namirnice.

– Generalno posmatrajući, ručak u restoranu je sasvim uobičajena stvar i nešto na šta bi naše porodice trebalo da imaju pravo. Međutim, ono je njima uskraćeno i postalo je i više od luksuza – kazali su u Udruženju građana “ToPeeR” iz Doboja za “Glas”.

Kako dodaju, potrošače ozbiljno zabrinjava gdje je granica silnih poskupljenja i do kada će ovako biti.

– Suludo je komentarisati ručak u restoranu, kada je za pojedine višečlane porodice problem i osnovna hrana za opstanak – istakli su iz ovog udruženja.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić rekao je za “Glas Srpske” da je povećanjem cijena svega moralo doći i do korekcije cjenovnika u ugostiteljskim objektima.

– Kako poskupljenje hrane ide gore, tako se mijenjaju cijene usluga hrane i pića. Zbog ove krize promet je u posljednje vrijeme više u padu nego što ide ulaznom putanjom, ljudi manje jedu po restoranima nego prije – kazao je Tatić.

Sa tim je saglasan i vlasnik kafea i restorana “Revizor” u Banjaluci Gavrilo Kerkez, koji kaže da ugostiteljstvo u Srpskoj tokom posljednjih deset godina nije bilo u težoj situaciji.

– Problema je mnogo, a najveći su svakako manjak radne snage, visoke nabavne cijene robe, slaba potrošačka moć stanovništva i nezainteresovanost države za sve ove probleme – rekao je Kerkez. Cijene, kako kaže, još nisu dizali, kao što je slučaj u mnogim drugim lokalima.

– Ako se trend rasta nabavnih cijena pića i repromaterijala nastavi, treba očekivati korekcije cjenovnika – kazao je Kerkez.

Dodaje da se i te kako osjeti da se u restoranima manje konzumira hrana, ali i piće.

– Platežna moć stanovništva je veoma loša, pa je to i razumljivo. Ali ako se ova kriza i odnos prema ugostiteljima kakav je danas nastavi, možemo očekivati zatvaranje mnogih objekata – zaključuje Kerkez.

Vlasnik krčme “Zdravo Lav” iz Banjaluke Zdravko Pilipović kaže da posao teče solidno.

– Prije oko mjesec dana sam digao cijene za nekih deset odsto, a trebao sam davno i to za najmanje 30 odsto, koliko je sve otišlo gore i kako bi se sve moglo pratiti. Međutim, još nekako izdržavamo, ali kako ćemo i do kada moći ovako, vidjećemo – kazao je Pilipović za “Glas”.

Vlasnik restorana “Lovac” iz  Banjaluke Danijel Pletikosa kaže da su oni porodični restoran sa tradicijom, te da rade na sasvim drugačiji način nego ostali.

– Sada sam prvi put podigao cijene, do sada ih nisam mijenjao i trudimo se da ne dižemo cijene naših usluga stalno, nego da istrpimo i napravimo balans – kazao je Pletikosa, dodavši da su cjenovnike morali korigovati kod jela u koja je uključeno meso, čije su cijene odletjele u nebo.

Radna snaga

Zlatan Tatić kaže da osim manjka mušterija ugostitelje muči i nedostatak radne snage.

– Svi oni koji su  znali da rade otišli su na more da odrade sezonu. Ove godine ćemo možda i preživjeti, ali sljedeće nema šanse – kazao je Tatić.

(Glas Srpske)


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *