Region se prebrojao, BiH nije: Zašto kasnimo već 13 godina?

Od popisa stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti ništa ni u 2026.

Zašto nema popisa 2026?

  • Politička i institucionalna složenost
  • Nedostatak političke volje i konsenzusa
  • Finansijski zahtjevi
  • Metodološke i pravne nesuglasice
  • Neusaglašen pristup unutar statističkog sistema

Na taj način ćemo propustiti još jednu godinu da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje, koje nismo uradili još od 2013. godine, u čemu smo usamljeni u regionu.

Popis zahtijeva višegodišnje pripreme

Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju, što znači da mu predstoji ozbiljan posao.

Iz Agencije za statistiku BiH su za “Nezavisne novine” potvrdili što i ranije – nisu ispunjeni uslovi za organizaciju popisa.

Glavni razlozi

“Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.

Popis poljoprivrede

“Sve aktivnosti su usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, ocjenjuje, problematično sa više aspekata.

“Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

On naglašava da bilježimo pad u broju stanovnika te da starosna struktura konstantno raste, a nemamo osnovne parametre kojim bismo planirali mjere.

“To je izuzetno zabrinjavajuće”, naglasio je Ferhatbegović.

Političari se bave brojnim trivijalnim pitanjima

Dok se u BiH političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih niko nema koristi, osim njih samih, popis je, dakle, na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali, u čemu nam “društvo” pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina.

Sve zemlje okruženja su, naglašavaju stručnjaci, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

Popis je, ističu stručnjaci, osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

Osnovni strateški dokument

Privrednici su takođe u javnim istupima kritikovali to što kasnimo u popisu stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna osnova za svako planiranje, koje se mora temeljiti na tačnim podacima.

Nedavno je Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, u kojem je pita da li je u planu za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovo sprovođenje direktno utiču na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija, sprovođenje Reformske agende, kao i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.

“Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika, te gubitka prilika za korištenje međunarodnih fondova i programa podrške razvoju”, navela je Derviševićeva.

Podsjetimo, kada je u pitanju popis iz 2013. godine, tek 30. juna 2016. su objavljeni  konačni rezultati. U Bosni i Hercegovini je, kako je tada saopšteno iz Agencije za statistiku BiH, bilo 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 i u Brčko distriktu 83.516.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentari: