Oko 2,7 miliona litara mlijeka proizvedeno je prošle godine na farmama PD “Semberija”. Počeci su prije nekoliko godina bili skromniji, ali se uz adekvatan koncept i stručni nadzor pristupilo unapređenju proizvodnje, pa su realizovane i nabavke dodatnog broja grla.Ove godine je cilj proizesti više od tri miliona litara mlijeka
Stručni i radni ljudi prihvatili su se posla, uloživši znanje i iskustvo na očuvanje zdravlja muznih krava i podizanje proizvodnje kvalitetnog mlijeka. 323 grla trenutno su uključena u proizvodnju na farmama, a prosječna dnevna proizvodnja mlijeka je oko 8.500 litara mlijeka – oko 26 litara po grlu.
Da bi se išlo ka cilju, rastu proizvodnje mlijeka, izvršena je i rekonstrukcija postojećih farmi kako bi se stvorio što prihvatljiviji ambijent za boravak muznih krava, približno isti prirodnim uslovima života proizvodnih grla.
Sezona teljenja je u punom jeku, pa gotovo svakodnevno na ove farme stiže podmladak. Ovdje je strategija jasna, ženska telad ostaju na gazdinstvu, a pokazalo se da su u odgoju i proizvodnji vlastitih junica na PD Semberiji veoma uspješni.
U osnovi ishrane krava koristi se kukuruzna silaža. Pazilo se prošle godine sve u proizvodnji silažnog kukuruza krenuvši od sjetve do pripremanja na njivama, do pakovanja u silo-trenčevima, pa danas uz kvalitetno hranjivo u proizvodnji mlijeka problema nema.
Osim kvalitetne hrane za stoku, treba računa na farmama voditi i o kvalitetu vode, kojom se svakodnevno napaja stoka. I u tom smislu se odgovorno pristupilo poslu na ovom imanju.
Tokom hladnih dana u proteklom periodu proizvodnja mlijeka nije padala.
Kao što je istaknuto na samom početku ove priče, proizvodnja mlijeka dobrim dijelom pridonosi likvidnosti preduzeća. Prije nekoliko dana isplaćene su mljekarima u Srpskoj dvije premije za mlijeko. Što se tiče visine premije ona je u ovom momentu prihvatljiva s obzirom na raspoloživost sredstava u agrarnom budžetu, ističe Andrić i dodaje da s druge strane aktuelna cijena mlijeka nije prihvatljiva.
Razmišlja se i o zasnivanju novog ciklusa proizvodnje jarih usjeva na proljeće, te prihrani pšenice u atarima ovog dobra. Gorući problem u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodnji trenutno predstavljaju azotna đubriva.
Pšenica je u dobroj kondiciji na ovom imanju jer su jesenas sprovedene neophodne agrotehničke mjere uz djelimičnu primjenu mineralnih đubriva. Poboljšana je i struktura zemljišta fosfornimk đubrivom na kompletnom posjedu.
Na jesen je zasijano 523 hektara zemlje pšenicom na ovom dobru, te 30 hektara sjemenske pšenice. Uljanoj repici pripalo je 396 hekatara, dok je u skovan je i plan proljetne sjetve.
Azotnim đubrivima Rusija i Mađarska snabdijevaju srpsko tržište. Prema procjenama potrebe Srbije su oko 400.000 tona, potrebe za ovim đubrivom u Srpskoj kreću se oko 25.000 tona. Posao je veoma skup i postavlja se pitanje kako ga obaviti na ovakvoj cijeni.
Poskupile su uljarice i žitarice. Međutim, kakav će biti ishod ovogodišnje proizvodnje i da li će se u nezavisnim okolnostima postići prinosi da bi se moglo i do zarade ako cijene žitarica ostanu na ovom nivou, ostaje da se vidi.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com