Regija koju pokriva Područna privredna komora Bijeljina u 2025. godini ostvarila je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene od 2,34 milijarde KM, što predstavlja rast od približno 4,8 odsto u odnosu na 2024. godinu, rečeno je Srni u Komori.
Ukupni izvoz iznosio je 1,02 milijarde KM, uz rast od oko 4,4 odsto, dok je uvoz dostigao 1,32 milijarde KM, što je povećanje od oko 5,1 odsto.
Spoljnotrgovinski bilans ostao je negativan, sa deficitom od 295 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78 odsto.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri regije i dalje su Srbija, Njemačka i Slovenija.
Srbija je vodeći partner po ukupnom obimu razmjene i najvažniji izvor uvoza, dok je Njemačka najznačajnije izvozno tržište.
U strukturi izvoza, osim Njemačke i Srbije, značajno mjesto zauzimaju i Italija, Slovenija i Rumunija, pri čemu je zabilježen izražen rast izvoza na tržišta Rumunije i Turske.
Kada je riječ o uvozu, uz Srbiju, Sloveniju i Njemačku, posebno se izdvaja rast uvoza iz Kine i Grčke.
Prema strukturi proizvoda, izvoz iz regije Područne privredne komore Bijeljina i dalje je najviše oslonjen na anorganske hemikalije i specijalna jedinjenja, mašine i dijelove, drvo i proizvode od drveta, namještaj, kao i aluminijum i proizvode od aluminijuma.
Uvoz je dominantno vezan za mašine i dijelove, obuću, farmaceutske proizvode, plastične mase i proizvode od plastike, kao i žitarice, što ukazuje na značajnu ulogu uvoznih komponenti i repromaterijala u domaćoj proizvodnji i potrošnji.
Posebno posmatrano, grad Bijeljina je u 2025. godini ostvario izvoz od 371 milion KM, uz rast od oko 4,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio približno 959 miliona KM, uz rast od oko 2,4 odsto.
Spoljnotrgovinski deficit za područje grada Bijeljine je 588 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom bila je na nivou od 39 odsto, što ukazuje na izraženu uvoznu orijentaciju gradske privrede.
Najznačajnije izvozno tržište Bijeljine je Njemačka, dok kod uvoza dominira Srbija, uz značajan udio Njemačke, Slovenije i Kine.
“Ovi podaci potvrđuju da Bijeljina ima ulogu jednog od glavnih trgovinskih i distributivnih centara u regionu, ali i da postoji prostor za jačanje izvozne baze i veću diverzifikaciju izvoznih proizvoda i tržišta”, ocjenjuju iz Komore.
Struktura robne razmjene pokazuje da je izvoz Bijeljine koncentrisan na uži broj proizvoda, prije svega dijelove za mašine i vozila, proizvode od drveta i prehrambene proizvode, dok je uvoz znatno raznovrsniji i obuhvata široku lepezu industrijskih i potrošnih dobara.
Iz Područne privredne komore Bijeljina ističu da će nastaviti da prate kretanja u spoljnotrgovinskoj razmjeni i da svojim aktivnostima pružaju podršku privrednim subjektima s ciljem jačanja izvozne konkurentnosti i unapređenja ukupnih privrednih rezultata regije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com