Proljećna sjetva u Republici Srpskoj se odvija nesmetano, na tržištu je dovoljno repromaterijala i već se počelo sa podjelom regresiranog dizela, potvrdio je Srni pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske Goran Bursać.
“Već smo aktivirali oko sedam miliona KM, što znači da poljoprivrednici uzimaju dizel i da je sjetva u punom jeku. U odnosu na prošlu godinu povećali smo premiju za litar dizela sa 0,50 KM na 0,75 KM, što će sigurno dobrodoći poljoprivrednicima imajući u vidu trenutnu visoku cijenu nafte”, rekao je Bursać.
Bursać je naveo da je planirano da budu zasijana 170.653 hektara, a da očekuju sjetvu kukuruza na površini od oko 128.000 hektara.
Kada je riječ o jesenjim usjevima žitarica, on je naveo da su u dobroj kondiciji i površine posijane pšenicom veće su za 30 odsto nego prošle godine, te se može očekivati dobra žetva.
“Vjerujem da je odluci poljoprivrednika da siju pšenicu u većem obimu doprinijelo povećanje podsticaja na 500 KM po hektaru zasijane pšenice. Povećali smo i podsticaje za sve uljarice koja sada iznosi 300 KM po hektaru i to može obezbijediti izvjesnost proizvodnje u Republici Srpskoj”, istakao je Bursać.
On je naveo da se u Srpskoj od uljarica uglavom siju soja, uljana repica i suncokret.
Bursać je rekao da je cijena mineralnog đubriva ove godine dosta povoljnija u odnosu na prošlogodišnju, posebno kada je riječ o “Urei” čija je cijena manja više od 40 odsto.
“To će sigurno uticati na proizvodnju. Po nekim našim informacijama, sjetva hektara kukuruza će ove godine biti jeftinija za oko 200 KM. U Republici Srpskoj očekujemo da ukupna proizvodnja bude oko 1,25 milijardi KM”, rekao je Bursać.
On je naveo da su pšenica, kukuruz, te povrće strateške kulture u Srpskoj, ali da se u manjim količinama siju i ostale.
“Ove godine smo obezbijedili regresiranje svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene s ciljem omasovljenja sjetve”, istakao je Bursać.
Kada je riječ o organskoj proizvodnji, on je naveo da su za zasnivanje ove proizvodnje obezbijeđena dodatna sredstva u iznosu 600 KM po hektaru i 500 KM po uslovnom grlu za stočarstvo koje se bavi organskim uzgojem.
“Protekle tri godine uložili smo velike napore za unapređenje organske proizvodnje i naši parametri pokazuju da smo za te godine utrostručili broj proizvođača i mislim da to ide u dobrom smjeru”, dodao je Bursać.
On je zaključio da je obezbijeđena i rekordna isplata svih obaveza po osnovu podsticaja iz 2022. godine, a već je isplaćeno i pet miliona KM iz agrarnog budžeta za ovu godinu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com