Prinos podbacio, duvanari zbrajaju štetu: Semberski proizvođači nezadovoljni godinom

Izuzetno visoke temperature nisu pogodovale proizvodnji duvana. Zabrinuti su i otkupljivači, koji upozoravaju da se iz godine u godinu smanjuju površine pod ovom industrijskom biljkom i da sve više poljoprivrednika odustaje od proizvodnje.

Sunce koje je danima pržilo zaustavilo je vegetaciju, a na listovima izniklog duvana stvorilo je ožegotine. Duvanari zbrajaju štete.

Porodica Dragana Jovića iz Donje Čađavice duvan sadi decenijama. Nekada se od ove proizvodnje solidno živjelo, a posljednjih godina, nažalost, kaže ovaj ugledni semberski duvanar, jedva pokriva uloženo.

– Temperature od 40 i više stepeni „sagorjele“ su duvan na parcelama koje nije bilo moguće navodnjavati. Danima smo uzaludno gledali u nebo, nadajući se kiši. Izostale su padavine onda kada su bile najpotrebnije. Prinos je umanjen za 40 odsto, a i duvan koji smo uspjeli sačuvati lošijeg je kvaliteta od očekivanog – žali se Jović.

Zabrinut je i Jovica Savić iz Ljeljenče. Ranijih godina u sezoni je brao 200 i više kilograma po dunumu, a ove godine neće imati više od 100 kilograma.

– Kiše nije bilo 50 dana tako da je rani duvan stradao. Sad se uzdamo u ovaj pozni. Izvjesno je da će godina biti jedna od lošijih, jer kad saberemo uloženo i ono što ćemo dobiti, na zaradu gotovo i ne računamo – kaže Savić.

U vrijeme iznošenja rasada bilo je kišovito i hladno, a onda je danak uzela i suša. Budući da se najviše duvana nalazi na parcelama u Ljeljenči i Čađavici sa lošijim kvalitetom zemljišta, koje je praktično nemoguće navodnjavati, druge kulture je praktično nemoguće i uzgajati.

– Duvan se opet bolje isplati od pšenice, kukuruza ili povrća. Osim toga, mi smo mnogo novca u proteklim decenijama uložili u mehanizaciju, sušare, pa je sada to teško rasprodati i krenuti iz početka – kaže Savić.

Na njegovim parcelama predano se bere i nagorjeli duvan, zadnje klase.

– Sve ima svoju cijenu iako sa cijenom ovog duvana nećemo uspjeti da pokrijemo troškove. Organizator duvana nas kreditira obezbjeđujući repromaterijal ali se to mora vratiti proizvedenim duvanom. A kako vratiti ako duvana nema. Naša računica je jasna; samo uz premiju od 2,5 marke naš rad se može isplatiti. A ako se ova proizvodnja ugasi, mnoga sezonska radna snaga, koja radi za dnevnicu od 40 do 45 KM, ostaće bez komada hljeba – kaže ovaj duvanar.

Zbog toga se posljednjih godina smanjuju površine pod duvanom, a sve više proizvođača opredjeljuje za neke druge poljoprivredne kulture. Otkup ove industrijske biljke, čija je proizvodnja ugovorena sa 88 kooperanata u Semberiji i Posavini na 225 hektara, počeli su i u preduzeću „Duvan“, koje je organizator proizvodnje. Imaju i vlastitu proizvodnju na 15 hektara. Zbog brojnih problema u poslovanju kažu da im je ovogodišnji otkup posljednji.

Direktor preduzeća, Čedo Gotovčević, upozorava da nesiguran plasman i nagomilane zalihe te zaračunavanje dodatnih poreza ugrožavaju poslovanje.

– Nepovoljni vremenski uslovi i te tako prave problem proizvođačima. Duvan lošijeg kvaliteta je i  lakši, pa je jedna sušnica od 42 rama nekada bila teška više od 350 kilograma, a sada se proizvođači bore da postignu 300 kg. Koliko će biti umanjen ovogodišnji rod ipak će zavisiti od vremenskih prilika do kraja mjeseca – kaže Gotovčević.

Otkup duvana trajaće do kraja oktobra. U preduzeću „Duvan“ planirali su da otkupe 1.400 kg po hektaru, ali već je izvjesno da ovaj plan neće biti ostvaren.

Troškovi

Proizvođači kažu da su svi troškovi, od dnevnica do repromaterijala, povećani za 100 odsto, a otkupna cijena duvana, koja u prosjeku iznosi tri KM, ista je godinama.

– Biće teško opstati u ovakvim uslovima. Troškovi su ogromni. Mi, proizvođači, nismo optimisti, a već sad je duvana sve manje na našim njivama – rekao je Dragan Jović.

(SrpskaInfo)

____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.