Brzina od 266 kilometara na čas kojom se kretao motociklista na magistralnom putu Banjaluka – Gradiška najveća je koju su evidentirali presretači u Republici Srpskoj u prošloj godini.
Kako saznajemo, u pitanju je motociklista koji je, kada ga je “ulovio” presretač, vozio 266 km/h na dionici puta gdje je ograničenje 80, što znači da je vozio 186 km/h više od dozvoljene brzine. Drugi je vozač koji je na području Bijeljine na ograničenju od 80 kilometara na čas vozio 100 više, odnosno 180 km/h.
Treća najveća brzina zabilježena je na području Laktaša, gdje je nesavjesni vozač na ograničenju od 100 vozio 167 kilometara na čas, četvrta najveća je evidentirana od 136 kilometara na čas na ograničenju od 80 na dionici magistralnog puta Omarska – Prijedor – Novi Grad. Peta najveća brzina je bila na području Gacka na ograničenju od 80, kada je presretač zaustavio vozača koji je vozio 130 kilometara na čas.
Od 15. juna do kraja prošle godine u RS evidentirano 8.868 prekršaja
U Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a RS rečeno nam je da su dva vozila opremljena uređajima za mjerenje brzine od 15. juna do kraja prošle godine u RS evidentirala 8.868 prekršaja prekoračenja propisane brzine kretanja motornih vozila. Ističu da se najveći broj prekršaja odnosi na prekoračenje propisane brzine od 10 do 20 kilometara na čas.
Milenko Jaćimović, član Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka, kaže da su represivne mjere u koje ulaze presretači, stacionirani ili mobilni radarski sistemi svakako stub kojim se može uticati da se smanji broj vozača koji ne poštuju ograničenje brzine.
“Međutim, nigdje u svijetu, čak ni u najbezbjednijim zemljama kada je u pitanju bezbjednost saobraćaja, u kojima je najmanje smrtno stradalih i najmanji broj saobraćajnih nezgoda, problem nije u potpunosti riješen samo presretačima, radarima i kaznenim odredbama”, kaže Jaćimović.
On kaže da se tada drastično povećava nenaplativost kazni ili traženje rupa u zakonu kako bi se izbjegle sankcije, te ističe se po pitanju ovog problema mora uticati preventivom i naučnoistraživačkim radom.
“Nauka mora da ponudi zbog čega je stalan porast broja vozača koji ne poštuju ograničenje brzine i konzumiraju alkohol, te koji su to trendovi u svijetu i kako su to riješile druge zemlje kako ne bismo imali višestruke povratnike u činjenju tih prekršaja. Kazne neće sve riješiti”, rekao je Jaćimović.
Dodao je da se na vozače mora uticati i kroz medije, pravljenjem raznih emisija, spotova i edukacijom.
Visina kazne
U MUP-u RS pojašnjavaju da su Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH propisane kazne za prekoračenje brzine kretanja motornih vozila.
Za prekoračenje od 10 do 20 kilometara na čas je jedinstvena novčana kazna od 50 KM.
Ko brzinu prekorači od 20 do 30 kiliometara na čas je rasponska kazna od 100 do 300 KM, od jedan do četiri mjeseca zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i dva kaznena boda.
Za prekoračenje više od 30 kilometara na čas izriče se rasponska novčana kazna od 400 do 1.000 KM, od dva do šest mjeseci zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i dva kaznena boda.
Pet najvećih prekoračenja
- 266 km/h magistralni put Banjaluka – Gradiška
- 180 km/h u Bijeljini
- 167 km/h u Laktašima
- 136 km/h na dionici magistralnog puta Omarska – Prijedor – Novi Grad
- 130 km/h u Gacku
(Nezavisne novine)