1. februara stupio je na snagu Pravilnik o podsticajima razvoja poljoprivrede i sela za ovu godinu. Oni koji su jesenas zaorali deklarisano sjeme pšenice počeli su predavati dokumentaciju i zahtjeve kako bi ostvarili pravo na podsticaje za hljebno zrno, koji po hektaru iznose 300 KM.
Pšenicu su kažu proizvođači koje smo sreli pred Kancelarijom Resora kažu da su pšenicu sijali u optimalnom roku, ipak izostavili su mnogi primjenu mineralnog đubriva, pa se nadaju da će im sortno sjeme opravdati ulaganja.
Pravilnik je obajavljen na vrijeme, prikupili su ratari i neophodnu dokumentaciju, pa se nadaju da će dobra dinamika isplate podsticaja biti nastavljena i u ovoj godini.
Prošle godine je kaže naš sagovornik godina išla na ruku pšenici, pa je u atarima Gornjeg Dragaljevca požnjeo u prosjeku od 3,3 do šest metara zrna po dunumu, što je za ovo područje i mehanički sastav zemlje veoma dobar rezultat. Nastupilo je kaže vrijeme ekstremno visokih cijena repromaterijala, pa su i očekivanja u proizvodnji skromnija. Pšenicu je zasijao na 60 dunuma zemlje u samom startu opredijelio se da zasije deklarisano sjeme.
Koliko su podsticaji važna stavka u svakoj proizvodnji, pa tako i u uzgoju pšenice pokazuje i veliko interesovanje poljoprivrednika i gužve ispred bijeljinske Kancelarije resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi gdje se ovih dana radi kao u košnici, kako bi se izašlo u susret proizvođačima da revnosno ažuriraju podatke i prilože neophodne papire, kako bi došli do ovogodišnjih podsticaja. Prijem zahtjeva počeo je od 2. februara i trajaće sve do 31. marta.
Od ukupno zasijanih površina pšenicom procjenjuje se da je u Semberiji na oko 7.000 hektara zasijano deklarisano sjeme. Sve analize na osnovu zahtjeva koji su zaprimani iz godine u godinu, pokazuju da su se širile površine zasijane sortnim sjemenom iz sjetve u sjetvu.
Kako bi podatke ažurirao na vrijeme i tako ostvario pravo na podsticaje požurio je i Slavko Zekanović. Obrađuje oko 150 dunuma zemlje, pšenici je pripalo 50 dunuma koje je prijavio i nada se premiji ove godine. Pšenici je do sada sve pružio, dobro na njivama kaže izgleda pa se nada i dobrom rezultatu u ovoj sezoni.
Baš iz razloga što je proizvodnja znatno poskupila, znače proizvođačima podsticaji, kojima će namiriti dio troškova.
Sijali su deklarisano sjeme ali su brigu poljoprivrednicima zadale visoke cijene mineralnih đubriva, pa se pitaju kako u takvim okolnostima da u proizvodnji sve provedu kako to nalaže agrotehnika.
Zasijao je Savo pšenicu na hektar ipo mora kaže iznaći mogućnosti da bi je i prihranio, u suprotnom nema se kaže čemu nadati.
Nakon objave Pravilnika za podsticaj razvoju poljoprivrede i sela ubrzo će uslijediti i objava Pravilnika o kapitalnim investiticjama, zahvaljujući kojem su na osnovu izdvojenih sredstava u posljednje tri godine značajno modernizovana gazdinstva, gradili su poljoprivrednici objekte na imanjima i nabavljali traktore i radnu mehanizaciju. Za ovu mjeru iz godine u godinu interesovanje poljoprivrednika sve je veće.
Iz kancelarije bijeljinskog Resora napominju poljoprivrednicima da je rok za predaju zahtjeva za podsticaje na jesenas zasijanu uljanu repicu takođe 31. mart.
Podsticajna podrška proizvođačima i u ovoj godini iznosi 75 miliona KM republičkog agrarnog budžeta. Od tog iznosa za podršku tekućoj proizvodnji biće izdvojeno 54,3 miliona KM, podršku dugoročnom razvoju 14 miliona KM, a za sistemske mjere 6,7 miliona KM. Kada se uzmu u obzir sredstva i iz ostalih izvora, poljoprivrednicima će u ovoj godini biti na raspolaganju oko 150 miliona KM.
Nadležni u resornom ministarstvu Srpske razgovarali su sa kolegama u Srbiji o saradnji i podršci, prije svega kod nabavke mineralnih đubriva za proizvođače u RS. Konkretniji potezi bi trebali biti povučeni na zajedničkoj sjednici dvije vlade polovinom februara.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com