U pčelarstvu su ljudi uglavnom iz hobija, malo je onih na ovom području koji su se profesionalno prihvatili pčelarstva, koje inače može predstavljati značajnu podršku i pomoć porodici.
Jasno je napominje Simeunović da mi u BiH u mnogo čemu kasnimo i kaskamo za drugima, pa dok domaćeg meda gotovo da nema u maloprodaji, svoje mjesto na rafovima našao je med iz uvoza. Kako bi se oko pčelarstva okupilo više mladih pčelara te da bi se pčelarima osigurao plasman ali i povoljnija nabavka pčelarske opreme, često se može čuti da bi bilo neophodno oformiti i Zadrugu.
U posljednje četiri sezone zbog loših pčelarskih godina koje su prouzrokovale klimatske promjene jasno je da pčelari ni u ovom kraju nisu mogli ostvariti dobre prinose meda. Za ovim glavnim pčelinjim proizvodom potražnja u vrijeme pandemije ne jenjava, a upravo zbog nestašice, bili su prinuđeni pčelari da koriguju cijene meda.Ranije je koštao od 10 do 12 KM po kilogramu, sada se cijena meda uglavnom kreće od 15 do 20 maraka.
Nameće se i pitanja kakva pčelinja društva izlaze iz zime i da li će jaka ući u novu sezonu medobranja. Od avgusta prošle godine pčelari su počeli brinuti o pripremi i ishrani pčela za zimu. Godina je bila loša uz loš unos meda, što je zahtijevalo više intervencije od strane pčelara sa prihranom.
Bagrem, inače glavna pčelinja paša u Semberiji, ako sve bude po satu prirode trebalo bi da zamedi krajem aprila i početkom maja. Pčelari se i ovoga puta nadaju da će sezona biti bolja, međutim brinu ih klimatske promjene koje su sve češće i koje su proteklih godina narušile harmoniju u pčelinjacima.
Podsticaji sa republičkog i lokalnog nivoa za pčelare trebalo bi smatra Simeunović da budu bolji. Lokalni Pravilnih za podsticaje bi ističe trebalo malo prekomponovati u ovoj godini i uvesti administrativne olakšice pčelarima.
Pčelare sa područja Semberije okupljaju četiri udruženja, u ovom posebno ističu potrebu i značaj za jačom saradnjom među udruženjima, što bi kroz zajedničke nastupe pčelara i prema nadležnima na lokalnom i republičkom nivou smatraju, pčelarstvu donijelo više.
Simeunović očekuje da će i Savez pčelara Srpske biti kako ističe malo tzransparentniji prema udruženjima širom Srpske, kako bi dobijali više informacija o mogućnostima korištenja različitih vidova podsticajnih sredstava i pristupa međunarodnim fondovima.
Udruženja pčelara “Semberija” jedno je od najstarijih na ovom području, a nekada je osim pčelara iz ove ravnice, okupljalo i pčelare sa područja Ugljevika, Lopara, Zvornika i drugih okolnih mjesta.
Svima onima koji se tek upuštaju u pčelarske vode neophodno je priuštiti stručniji pristup uz edukaciju i razmjenu dobrih iskustava kako bi se i zadržali u pčelarstvu i vremenom širili broj košnica.
Veliki je broj onih koji su zainteresovani za pčelarstvo, pa se broj pčelara hobista povećava. Osim ekonomskog efekta za pčelare, pčelarstvo je veoma važna grana od koje zavise i proizvodni rezultati u poljoprivredi, naročito voćarstvu, pa je jasno da pčelu svi u lancu moraju očuvati.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com