Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić ocijenio je kvalitetnim današnji sastanak u Bijeljini sa poljoprivrednim proizvođačima na kojem je, kako je naveo, dogovoreno rješavanje brojnih problema, kao i novi sastanak na jesen.
Pašalić je naglasio da su Ministarstvo i Vlada Republike Srpske u potpunosti na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima.
“Kada se pogleda samo izdvajanje za poljoprivrednike u Bijeljini, ona su u posljednje tri-četiri godine narasla sa 14 miliona KM od 2017. godine na 20 miliona KM ove godine. Zaista su sva naša nastojanja da pomognemo poljoprivrednicima, ali isto tako imamo i mnogo problema danas iznesenih na sastanku”, naveo je Pašalić i dodao da kritike iznesene na današnjem sastanku pomažu u sagledavanju problema i donošenju boljih odluka.
On je napomenuo da ne mogu odjednom biti riješeni svi problemi, ali da je Ministarstvo na dobrom putu.
Govoreći o problemima poljoprivrednika sa cijenama đubriva i reporomaterijala, Pašalić je naveo da se ne može predvidjeti kretanje tih cijena jer one zavise od mnogo faktora.
“Znaćemo za par mjeseci kakve će biti cijene inputa, a nakon toga ćemo donositi odluke. Sama činjenica da smo ovdje dogovorili znatan rast agrarnog budžeta za sljedeću godinu nama u Vladi daje tu komociju da možemo da planiramo dodatne mjere”, istakao je Pašalić.
On je naglasio da je u poljoprivredi teško predvidjeti mnoge stvari, te napomenuo da se u ovu godinu ušlo sa novim konceptom, da su u martu morale biti donesene druge mjere, kao i da je slično bilo 2020. godine, za vrijeme pandemije.
“Ipak, Vlada je bila vrlo fleksibilna i naklonjena proizvođačima i sama činjenica da smo odvojili dodatni 31 milion KM iz Kompenzacionog fonda na onih 75 miliona KM koliko smo usvojili u budžetu, dovoljno govori koliko smo podržali poljoprivredu i tu nećemo stati”, istakao je Pašalić.
Kada je riječ o cijeni pšenice, Pašalić je naveo da ona zavisi od tržišta, od berzi, od stanja u okruženju.
“Ona sada u Republici iznosi od 61,62 feninga u Krajini, do 65,66 ovdje u Semberiji, zavisno od kvaliteta. Prošle godine cijena je bila 36,37 feninga i tačno je da su narasli imputi, povećane su cijene i povećani su troškovi proizvodnje za oko 60 odsto, ali je cijena finalnog proizvoda povećana 70 odsto. Zato mi ne možemo da govorimo da su proizvođači u gubitku, ima problema koje su ljudi danas iznijeli jer plaćaju i zakup, odnosno prinuđeni su da uzmu privatnu zemlju u zakup i plaćaju visoku cijenu”, naveo je Pašalić.
POLjOPRIVREDNICI ZADOVOLjNI NAKON SASTANKA O AGRARU SA DODIKOM I PAŠALIĆEM
Otkupna cijena ovogodišnje pšenice u Republici Srpskoj sigurno je najveća u Bijeljini, izjavio je danas direktor gradskog Agrarnog fonda Zlatan Lazarević.
“Pokazalo se da ta cijena, oko čega smo se i okupili, nije toliki problem”, rekao je Lazarević nakon sastanka više od stotinu semberskih poljoprivrednika sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Borisom Pašalićem o problemima agrara.
Lazarević je rekao novinarima da je za narednu sjetvu u oktobru dogovoren rast podsticaja na 500 maraka po hektaru pšenice i rast izdvajanja za poljoprivredu iz budžeta Republike Srpske na 150 miliona maraka.
“Ono što je izneseno kao veliki problem je koncesija državne zemlje, gdje su poljoprivrednici imali primjedbu da plaćaju visoke arende fizičkim licima, a da oni koji dobijaju koncesije imaju vrlo nisku arendu”, naveo je Lazarević.
Prema njegovim riječima, dogovoreno je da se nađe pravično rješenje za raspodjelu zemljišta za zakup, kao i subvencija kroz podsticaje za one koji uzimaju zemljište u arendu od privatnih lica.
Predsjednik Udruženja “Sela Semberije” Boško Radić ocijenio je nakon sastanka da je sa pametnim ljudima lako pričati i rekao da je dogovor postignut u tri riječi.
On je najavljeni rast podsticaja i agrarnog budžeta nazvao pravim putem za rješavanje problema u poljoprivredi i za očuvanje agrara u Republici Srpskoj.
Mladi poljoprivrednik Slobodan Aleksić iz bijeljinskog naselja Golo Brdo rekao je na sastanku i u obraćanju novinarima da je jedan od rijetkih momaka iz Bijeljine koji je odlučio da ostane na očevom poljoprivrednom imanju i da sa ocem i bratom obrađuje 20 hektara zemlje.
“Volio bih u budućnosti da dobijemo još zemlje da obrađujemo, da ne bih morao da idem iz svoje zemlje i sa imanja na kojem je radio moj djed i radimo otac, brat i ja”, naveo je ovaj dvadesetpetogodišnjak.
Aleksić je rekao da neće ostaviti svoje imanje, iako to radi većina njegovih vršnjaka koji bježe od poljoprivrede kao od ponižavajućeg posla.
“Ne tražim drugi posao, a bila bi mi pomoć da dobijemo još zemlje da je obrađujemo”, rekao je mladi poljoprivrednik.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com