Cijene hrane u svijetu rastu već 10 mjeseci zaredom. Transport je veoma poskupio što se odražava i na cijene, kažu dobri poznavaoci tržišnih prilika kod nas. Već godinu dana rastu troškovi života jer usljed nastojanja da se očuva zdravlje uvođenjem mjera, najviše je pogođena privreda, što se u lancu, reflektuje na tržište i krajnje potrošače.
Cijene hrane u svijetu rastu već 10 mjeseci zaredom. Transport je veoma poskupio što se odražava i na cijene, kažu dobri poznavaoci tržišnih prilika. Čini se da pomjeranja cijena osnovnih životnih namirnica nisu ništa novo za građane BiH, ipak priznaju da ovogodišnja takozvana “puzajuća poskupljenja” gotovo svakodnevno tanje novčanike.
Ono što je sigurno jeste da u prosječnoj potrošačkoj korpi nema luksuza. Kupuje se veoma oprezno, a mnogi su zbog slabe kupovne moći prinuđeni da pazare onu robu koja je na akcijskoj prodaji. Međutim problem je što su poskupjele i osnovne životne namirnice brašno i hljeb, ali najveći rast cijene na domaćem tržištu bilježi ulje.
Već godinu dana rastu troškovi života jer usljed nastojanja da se očuva zdravlje uvođenjem mjera, najviše je pogođena privreda, što se u lancu najviše reflektuje na tržište i krajnje potrošače. Prosječna isplaćena plata za februar u Srpskoj prema podacima Sindikata iznosila je 984 marke i mogla je govore procjene, pokriti oko 50,4 odsto troškova. Pandemija je u najvećoj mjeri pogodila sektore saobraćaja, ugostiteljstva i turizma ističu u Područnoj privrednoj komori regije Bijeljina i dodaju da su mjerama Vlade Srpske očuvana brojna radna mjesta.
S druge strane kompanije više od godinu dana ulažu napore da održe proizvodnju, sačuvaju broj zaposlenih i ostvare dobre izvozne rezultate, pa u Srpskoj a tako i u bijeljinskoj regiji ima dobrih izvoznih rezultata. Republika Srpska je za prva dva mjeseca ove godine ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene od 774,87 miliona dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila skoro 87 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
U sektoru domaće poljoprivredne proizvodnje u prošloj su godini do izražaja došli tržišni viškovi. To je očigledno i na primjeru konzumnog krompira. Realizovana je zavidna proizvodnja na parcelama, međutim potražnje gotovo da nije bilo. Poljoprivrednici čiji su trapovi i danas puni, ove su godine smanjili proizvodnju konzumnog, okrenuvši se više uzgoju industrijskog krompira za poznatog kupca.
U Zadruzi Agrofarmer odlučili su da dio viškova, odnosno dvije tone konzumnog krpompira doniraju Narodnoj kuhinji u Bijeljini, kako bi i na taj način pomogli najugroženijim sugrađanima. U zadruzi kažu, da nije mala količina krompira koji je prošle godine ostao ne povađen sa proizvodnih parcela.
Već duže vremena provode se i intenzivne aktivnosti na promociji domaćih proizvoda i podršku domaćim proizvođačima.
-Moramo se više oslanjati na vlastite resurse, kažu u Područnoj privrednoj komori Bijeljina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com