Vremenske prilike pogoduju radovima na otvorenom, pa su u Semberiji počeli padati prvi otkosi ječma. Strna žita ove su godine prošla neizvijestan ciklus rasta i razvoja, zbog skupih inputa u proizvodnji agrotehnika na većini parcela nije obavljena kako je trebalo, ipak ratari žanju kvalitetno zrno ječma. Prinos je nešto niži nego lane i kreće se oko 5 tona po hektaru.
I ječam je slično kao i pšenica zahtijevao mnogo toga, prvenstveno ulaganja da bi se došlo do kvaliteta zrna u žetvi.
Otkupna cijena ječma od oko 58 pfeninga po kilogramu nije ona kojom bi mogli biti zadovoljni semberski ratari, pa su zbog enormno skupe ovogodišnje proizvodnje, ukoliko ne bude bolja, uglavnom opredijeljeni da zrno skladište pa čekaju bolju priliku za prodaju.
Da je startna cijena ječma oko 65 pfeninga o skladištenju ne bi kažu razmišljali.
Pšenica je jesenas na području Semberije zasijana na oko 250 hektara većoj površini, odnosno ovoj ratarici pripalo je oko 14.300 hektara obradive oranice. Prema strukturi jesenje sjetve slijedi je ječam koji je sve do sredine juna ove godine stasavao na 2.700 hektara. Proizvođači ga uzgajaju za potrebe farmi, radi plodoreda, a dijelom i za tržište.
Po svemu sudeći na skladištenje će i semberska pšenica, ukoliko ratarima otkuplljivači ne ponude realnu cijenu u skladu sa onom kakva bude i u okruženju uz još tri pfeninga za troškove transporta.
Na oko 70 odsto oranica sjetva pšenice obavljena je bez osnovnog đubriva, probali smo ističe Radić nadoknaditi propušteno kroz proljećne dvije prihrane, prva je dodaje bila uspješna, rezultati nakon druge su izostali usljed nedostatka padavina koje bi pomogle da biljka usvoji hranjivo.
I na žetvu pšenice koja je u fazi intenzivnog zrenja neće se dugo čekati. Klimatske promjene i visoke dnevne temperature ostavljaju svoj pečat i na ovoj kulturi, pa će za već sedam dana kombajni u pšenicu. U žetvu pšenice se na ovom području ove godine ulazi ranije, s obzirom da su ovi poslovi obično počinjali krajem juna i početkom jula mjeseca.
Proizvođačima pšenice ove su godine ranije nego što je uobičajeno isplaćeni podsticaji za pšenicu 400 KM po hektaru.
Ono što je sigurno, dok padaju prvi otkosi strnih žita, ratare muči otkupna cijena. Mnogi su kako bi kulturama pružili ono što je trebalo bili prinuđeni i da se dijelom zaduže, kako i hoće li ovogodišnja cijena uspjeti namiriti troškove još uvijek je nmeizvijesno, a žetva pšenice samo što nije počela u najvećoj žitnici Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com