Prošle godine u gradskoj agrarnoj kasi bilo je više novca za podsticaje poljoprivrednicima nego što je to bio slučaj ranije. Na račune proizvođača do kraja prošle godine legla je uplata svih sredstava i to u iznosima koji su bili i predviđeni lokalnim Pravilnikom.
U Agrarnom fondu na početku ove godine ističu da su ta značajna pomjeranja kod lokalnih podsticaja i dinamike isplate ostala u sjenci prošlogodišnje ekstremne suše i značajnog pomjeranja cijena repromaterijala u poljoprivredi, što je namučilo proizvođače. Projektovani budžet namijenjen poljoprivredi u prošloj godini iznosio je milion i 580.000 KM. Raspitali smo se, koliko je sredstava od ovog iznosa plasirano poljoprivrednicima.
Podsjeća Lazarević da su prošle godine isplaćene i premije za predatu pšenicu koje je dobilo 1.150 proizvođača. Od ukupnog broja zainteresovanih poljoprivrednika njih 227 nije ostvarilo pravo na ovu mjeru jer nisu imali uredno ažurirane podatke u APIF-u. Podsjeća i na kriterijume kojima su određeni
Očekuje da će se Izvještaj o radu Agrarnog fonda te Program o korištenju podsticajnih sredstava za ovu godinu naći pred odbornicima Skupštine grada već krajem marta na skupštinskoj sjednici.
Napominje da su uslovi za ovogodišnju proizvodnju značajno otežani poskupljenjem cijena đubriva na tržištu.
Lazarević ističe da u prošloj godini nije bilo primjedbi na isporuku krečnjaka na parcele, s obzirom da su na samom startu u tenderu definisani bolji uslovi, nego što je to bio slučaj u 2020. godini.
U ovogodišnjem Programu korištenja sredstava trebalo bi da za mjeru kalcifikacije bude izdvojeno oko 200.000 KM, što će biti predloženo ističe Lazarević. Interesovanja za kalcifikaciju zemljišta ima, a prema evidencijama iz protekle dvije godine zahtjeve za ovu mjeru podnijelo je oko 1.000 proizvođača.
Koliko je krečnjaka potrebno izvesti na određenu parcelu pokazuju analize zemljišta, napominju u Agrarnom fondu.
Uz određeni limit broja grla, uzgajivačima tovne junadi Agrarni fond isplatio je prošle godine po grlu 150 KM sredstava. Cilj je podržati i osnažiti i manja poljoprivredna gazdinstva.
Lokalnim podsticajem zadovoljni su i uzgajivači ovaca i koza na ovom području, kao i uzgajivači nazimica ali i pčelari. Lazarević napominje da su u prošloj godini uvedene ove tri novine u Pravilniku o korištenju podsticajnih sredstava.
Za podsticaje za uzgoj voća i povrća isplaćeno je u 2021. godini 115.000 KM.
Govoreći o kreditiranju poljoprivredne proizvodnje, u Bijeljini je podsjeća Lazarević nedavno otvorena i kancelarija IRB-a.
Bijeljina je jedna od četiri lokalne zajednice u Srpskoj koje imaju Agrarni fond.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com