Osnivač i dugogodišnji predsjednik Uduženja gluvih i nagluvih lica u Bijeljini Dubravka Živković Ostojić, koja već sedam decenija živi “u tišini”, naglasila je da su prevodioci znakovnog jezika neophodni ljudima oštećenog sluha i da je cilj Udruženja da već u narednoj godini Bijeljina ima najmanje 30 prevodilaca.
Ona je ukazala na to da je znakovni jezik – maternji jezik gluvih, te najbolji i najbrži način komunikacije sa njima.
“U Bijeljini već godinama učimo naše građane znakovnom jeziku. Nastojali smo da i gluve osobe mogu u javnim ustanovama ravnopravno obavljati sve poslove, kao i drugi građani”, rekla je Srni Ostojićeva, povodom Međunarodnog dana i nedjelje gluvih i nagluvih lica.
Ona je podsjetila da je u Bijeljini nedavno promovisano 20 prevodilaca znakovnog jezika.
Ostojićeva je istakla da se već 50 godina zalaže za to da se znakovni jezik uvede i u osnovne škole.
“Srbija je prvi put u svojoj istoriji ove godine uvela znakovni jezik u obrazovanje djece sa oštećenim sluhom. Objavili su i prve udžbenike na znakovnom jeziku. Raduje me činjenica da su odgovorni ljudi konačno shvatili da su svi pokušaji da se pomogne gluvoj djeci i odraslima u ostvarivanju komunikacije bili bezuspješni bez poznavanja znakovnog jezika”, rekla je Ostojićeva.
Ona je navela da je invaliditet ovih lica nevidljiv i da su one potpuno zdrave i sposobne za život, ali da su svuda u svijetu svrstane u prvu, najtežu kategoriju invalidnosti.
“Odvojeni smo od svijeta tišinom, nemamo mogućnost normalne komunikacije u društvu, nismo informisani o onom što bi moglo da nam ugrozi život. Uvijek živimo pod stresom”, istakla je Ostojićeva.
Ona je napomenula i da gluvi svuda u svijetu imaju pravo na beneficirani radni staž, dok ovdje to nije slučaj.
Prema njenim riječima, osobe koje ne čuju nisu samo gluve, već su u 90 odsto slučajeva i nijeme, odnosno nemaju glas ako su rođene gluve.
“Zato nikad ne vičite gluvom čovjeku. Neće vas čuti, samo ćete bespotrebno skrenuti pažnju drugih ljudi koji čuju”, ukazala je Ostojićeva.
Jedan od bijeljinskih prevodilaca znakovnog jezika, glumica Vanja Krtolina rekla je Srni da bi svi društveno odgovorni ljudi morali da imaju saznanja o onima koji ne govore ili ne čuju, te da odvoje malo vremena za učenje ovog jezika.
Ona smatra i da je značajno da službenici u javnim ustanovama imaju zaposlenog radnika koji poznaje znakovni jezik.
“To je posebno važno u domovima zdravlja i bolnicama, jer osobe sa oštećenim sluhom treba da dobiju precizna i jasna uputstva ljekara o liječenju i terapiji. Osobe sa oštećenim sluhom iskazuju ogromnu radost, ukoliko vide da ste voljni da sa njima komunicirate na znakovnom jeziku”, istakla je Krtolina.
Udruženje gluvih i nagluvih bijeljinske regije trenutno broji 280 članova, a na ovom području sa oštećenim sluhom ima 1.000 građana.
Nedjelja gluvih obilježava se svake godine u posljednjoj sedmici septembra od 1958. godine u znak sjećanja na osnivanje Svjetske federacije gluvih koja je oformljena 23. septembra 1951. Međunarodni dan gluvih i nagluvih obilježava se 29. septembra.
Generalna skupština UN proglasila je 23. septembar Međunarodnim danom znakovnih jezika kako bi se podigla svijest o njihovom značaju u punom ostvarivanju ljudskih prava gluvih i nagluvih lica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com