Ordinacija “dr Gugla”: Šta nikako ne bi trebalo da uzimate “na svoju ruku”

Ima najviše pacijenata, jer je uvijek dežuran i na svako pitanje ima odgovor. Kad zagusti on najčešće pruža prvu pomoć. Dešava se da pogriješi i dijagnozu i terapiju, ali mu i dalje pacijenti vjeruju i ponekad se slijepo pridržavaju njegovih savjeta. “Doktor Gugl” je za mnoge ljude prva, a nerijetko i jedina stanica u potrazi za ozdravljenjem.

Istraživanja pokazuju da je jedno od tri najčešćih pretraživanja na internetu vezano za zdravlje. Međutim, oni koji su zabrinuti i uplašenijih za svoje zdravlje od drugih, pa pomoć “dr Gugla” traže svaki čas, s vremenom mogu da obole od internet-hipohondrije, za koju su stručnjaci skovali ime – sajberhondrija. Ljekari kažu da pretjerana zabrinutost za zdravlje i stalno pretraživanje informacija o simptomima bolesti i lijekovima na internetu, zapravo, povećavaju anksioznost. A, najopasnije je što mnogi od njih po preporuci “dr Gugla” posežu za narodnim i pravim lijekovima, a to može da ima i fatalne posljedice.

– Lijekove ne bi trebalo piti na svoju ruku čak ni kada se izdaju bez ljekarskog recepta. Jer svaki lijek ima svoje dobro, ali i loše dejstvo – kaže profesor dr Slobodan Janković, farmakolog Kliničkog centra u Kragujevcu, pišu Večernje novosti. Malo je poznata činjenica da medikamenti poput “brufena”, “diklofenaka”, “aspirina”, “analgina” mogu da izazovu pogoršanje simptoma astme. Ova grupa lijekova koji se uglavnom koriste za razne vrste bolova ne preporučuju se ni onima koji pate od narušene funkcije bubrega, a ni starijim ljudima, jer mogu da izazovu unutrašnje krvarenje.

Masovno se piju i antibiotici

Osim lijekova protiv bolova, na svoju ruku masovno se piju i antibiotici. Iako oni zvanično ne mogu da se nabave bez ljekarskog recepta, ipak, često preko veze nađu put do pacijenta.

– Kada se govori o zloupotrebi antimikrobnih medikamenata ljudi najčešće pomisle da će steći rezistenciju na njih, ali nevolja je što pojedini antibiotici mogu da dovedu i do pojave hronične aritmije – kaže profesor Janković za “Novosti. Svaki lijek je otrov, ako se ne koristi za pravo stanje i u tačnoj dozi. To ne znači da bi se trebalo liječiti raznim preparatima i dodacima, čajevima i travama. Narodni lijekovi mogu da naštete i više od fabričkih, jer ne znamo uvek precizno šta sadrže. A to je nekada važno da bi se ugroženoj osobi spasio život usljed trovanja.

Mnogi se odlučuju da sami sebi pronađu lijek zbog velikih gužvi kod ljekar

Mnogi se odlučuju da sami sebi pronađu lijek zbog velikih gužvi kod lekara. Najčešće su to mladi ljudi, koji nemaju dovoljno novca da idu kod privatnih ljekara, a ni strpljenja za čekanje. Zato “guglaju” i na osnovu simptoma sami sebi postave dijagnozu i “prepišu” lijek. S obzirom na to da se smatra da internet sadrži sve što je poznatno o nekoj određenoj temi, mnogi vjeruju da onda pruža i pravo objašnjenje zdravstvenih nedoumica. I tako počinje beskrajno i frustrirajuće traganje za konačnim odgovorima.

– Najčešće se na svoju ruku piju hormonski preparati i suplementi – kaže dr Mirsanda Stanić, profesorka humane genetike, ginekolog i endokrinolog. Pacijenti nisu ni svjesni koju štetu sebi mogu da nanesu ovim pomoćnim ljekovitim sredstvima. Jer, hormonski preparati koji sadrže biljni estrogen, blokiraju u ljudskom organizmu lučenje ovog prirodnog hormona, a to nanosi još veću štetu u liječenju steriliteta.

Vitamini i minerali

Na svoju ruku pacijenti nerijetko piju i mnoge vitamine i minerale.

– Imala sam nedavno pacijentkinju koja je imala čak pedeset puta veće vrijednosti vitamina B12 od preporučenih – kaže profesorka Stanić za “Novosti”. Ipak, najopasnije je uzimati u suplementima magnezijum, jer visoke vrijednosti ovog minerala u organizmu mogu da budu fatalne. Zato, savjetujem da prije svakog uzimanja bilo kojeg suplementa, ljekar sprovede detaljno ispitivanje.

Sve je više ljudi koji koriste internet tražeći simptome i za najmanju promjenu, kao što je, na primjer, igranje oka. Različiti benigni uzroci poput stresa, iscrpljenosti, previše kofeina, nisu zabrinjavajući. Međutim, ako se pretraga ne zaustavi, ubrzo se dolazi do saznanja da bi igranje oka moglo da znači nešto mnogo ozbiljnije. Tada kod mnogih nastaje panika. Posljednjih godina najtraženiji pojmovi na internetu u vezi sa zdravljem su “simptomi”. “krv”, “rak”, “štitasta žlijezda”, “bol u stomaku”, “hormoni”, “depresija”, “temperatura”, “glavobolja”, “čajevi za”…

Ljekari se žale da im je najveći problem da razuvjere pacijente da nemaju ono što im je “dr Gugl” izbacio. U modi su iscjeliteljski izumi iz dalekih i egzotičnih zemalja, koji se reklamiraju kao da liječe, a u stvari su obični dodaci ishrani.

– Pacijenti koji se dugo liječe na svoju ruku rizikuju – kaže profesor dr Tamara Milovanović, hepatolog Kliničkog centra Srbije. Na primjer, često piju razne čajeve da saniraju dijareju, pa vremenom razviju zapaljensku bolest debelog crijeva. Ponekad jačaju imunitet raznim travkama, a u stvari imaju autoimunu bolest i već prenaglašenu reakciju imuniteta, što im samo komplikuje stanje i životno ih ugrožava.

PRITISAK

Eksperti već neko vrijeme upozoravaju da je sve više roditelja koji “guglaju” simptome bolesti svoje djece, da bi poslije toga vršili pritisak na ljekare. Oni više vjeruju onome što su pročitali na internetu. A drže se krilatice “ako nešto piše na internetu, mora da je tačno”.

APLIKACIJOM PROTIV DEZINFORMACIJA

IZ “Gugla” najavljuju da će iskoristiti više od milijardu zdravstvenih pitanja koja korisnici pretražuju svakog dana kako bi obezbjedili bolje informacije. Na ovaj poduhvat odlučili su se poslije mnogobrojnih optužbi da je pretraživački gigant odigrao jednu od najvažnijih uloga u širenju dezinformacija, posebno kada su u pitanju medicinske teme, kao što je vakcinacija djece. Svakog minuta “Gugl” dobije 70.000 upita u vezi sa temama koje se tiču zdravlja. Ipak, velika svjetska kompanija ne odriče se svog doktora. Iz “Gugla” najavljuju da su već ugradili vještačku inteligenciju za tradicionalne metode postavljanja dijagnoza. Navodno, imaju aplikaciju koja može da dijagnostikuje promjene u radu bubrega, u prosjeku četiri sata brže od ljudskih doktora.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *