Loš plasman, prekomjeran uvoz i niske cijene u velikoj su mjeri opteretili i ugrozili održivost domaćeg svinjarstva. Kako bi se proizvodnja održala po drugi put za manje od godinu dana interventno je prema proizvođačima reagovalo ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kroz izmjene Pravilnika o podsticajima. Mjera, vrijedna 650.000 KM ohrabrila je i uzgajivače svinja u Semberiji, koji po svinji u tovu konstantno gube i do 70 KM.
Na farmama Petrića u Magnojeviću trenutno je oko 600 svinja uzrasta od 30 do 100 kilograma, a oko 300 svinja biće obuhvaćeno ovom interventnom mjerom.
Kako bi pomoglo uzgajivačima svinja ministarstvo je uvelo novu mjeru, pojašnjavaju u Odjeljenju za poljoprivredu grada Bijeljina. Pravo na podsticajna sredstva za interventnu prodaju svinja imaju korisnici podsticaja koji su izvršili prijavu svinja u skladu sa članom 18 Pravilnika o podsticajima i koji su u periodu od 15. januara do 28. februara izvršili prodaju tovnih svinja izlazne težine 110 kilograma i više.
Najveći udar na održivost proizvodnje tovljači svinja u Srpskoj pretrpjeli su kažu od sredine januara pa do kraja februara ove godine, pa će im ovih interventnih 50 KM po grlu pomoći da prevaziđu problem.
Iz Odjeljenja za poljoprivredu grada Bijeljina ističu da se podsticajna sredstva za ovu namjenu odobravaju nakon obrade svih prispjelih zahtjeva u skladu sa planom korištenja sredstava.
Kada je riječ o redovnim podsticajima namijenjenim svinjarstvu u Pravilniku se ove godine nije stanje značajnije mijenjalo u odnosu na godinu ranije.
Proizvodnju dodatno poskupljuje i stočna hrana koja je u posljednje vrijeme sve skuplja na tržištu.
Semberija je najznačajniji proizvođač svinja na području Republike Srpske. Od ukupnog broja, , više od 50 odsto proizvodnje svinja u Srpskoj odvija se na farmama u Semberiji.
Statistika s kraja prošle godine govori da je tokom 2020 na gazdinstvima utovljeno oko 65.000 svinja, što je oko tridesetak procenata ukupnih potreba za svinjetinom BiH.
Da je svinjarstvo u problemima upozoravaju odavno poljoprivrednici, prostora za širenje proizvodnje ima, ali je za takav korak neophodno obezbijediti sigurnije uslove na domaćem terenu, gdje je borba za konkurentnost sa uvoznom robom, čini se već odavno izmakla kontorli.
