Za ublažavanje sunčevog zračenja i postizanja optimalne temperature u plastenicima, odnosno za veću zaštitu povrća u ljetnim danima preporučije se korištenje mreže za zasjenjivanje, kaže Milica Veletić, iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Bijeljina.
“Ove mreže se jednostavno primjenjuju, a imaju dobar efekat zasjenjivanja, prolaska vazduha kroz mrežu, te dodatne zaštite od vjetra i grada”, navela je Veletićeva na sajtu ovog resora koji je pri Ministrastvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Zavisno od kulture koju želimo da zaštitimo, kaže ona, mreže će dati dovoljno sjenke, ali i vazduha, kako bi biljke mogle nesmetano da rastu.
“Zasjenjivanjem se temperatura može spustiti i za 12 stepeni Celzijusevih, dok na temperaturama višim od 35 stepeni na lišću i plodovima, ako su sve vrijeme na direktnom sunčevom svjetlu, nastaju ožegotine. One umanjuju kvalitet ploda, ali i stvaraju uslove za nastanak bolesti i štetočina”, navodi Veleteićeva.
Ona podsjeća da se mreže za zasjenjivanje najčešće proizvode od polietilena visoke gustine, a zahvaljujući korišćenju ultravioletnih stabilizatora mogu da se koriste minimalno dvije sezone.
“Mreže podsjećaju na vreće koje se koriste za pakovanje poljoprivrednih proizvoda /vreće za pakovanje krompira/. Gustoća tkanja zaštitnih mreža može biti različita i od toga zavisi procenat zasjenjivanja, koji se kreće od 10 odsto do 90 odsto. Mogu biti različite boje, a najčešće su zelene, bijele ili crne, sa različitim načinom tkanja”, pojašnjava Veletićeva.
Primjena mreže za zasjenjivanje ima veliki značaj za gajene kulture u plastenicima, koje će, napominje ona, duže i kvalitetnije cvjetati, period plodonošenja će biti duži, ožegotine na plodovima i biljkama će biti izbjegnute a biće podstaknuto i granjanje biljke.
“Isto tako smanjiće se potrošnja vode za zalivanje, a plodovi će zadržati više vitamina, pa se preporučuje primjena ove metode”, navela je Veletićeva.
