Da nikada nije kasno stati na ludi kamen, kada bude pronađena srodna duša, potvrđuje podatak da je prošle godine najstariji mladoženja imao 89 godina, a najstarija nevjesta 74.
Prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku za devet mjeseci prošle godine u brak su stupile 3.563 osoba, što je za 67 sklopljenih brakova manje nego lani u istom periodu, piše “Glas Srpske“.
Kada je riječ o 2024. godini, u Republici Srpskoj je sklopljeno ukupno 5.096 brakova, što je za 375 manje nego u 2023.
Prosječna starost mladoženje tada je iznosila 32,6 godina, što je povećanje od 0,3 godine, dok je prosječna starost nevjesta 29,7 godina, odnosno 0,4 godine više nego prethodne godine.
Prema ranijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, najstariji mladoženja u Srpskoj u 2023. imao je 88 godina, a nevjesta 92.
Najviše brakova lani sklopljeno je u trećem tromjesečju, kada je pred matičara izašlo 1.620 parova, dok je najmanje svadbi bilo u prvom tromjesečju.
Slični podaci su i za godinu ranije, kada je u matičnu knjigu vjenčanih od jula do septembra upisano najviše nevjesta i mladoženja, odnosno njih 1.622, a najmanje ih je u bračne vode uplovilo od januara do marta, njih 774.
Da ipak ruže ne cvjetaju svima govori podatak da je u prva tri tromjesečja na 1.000 sklopljenih brakova razvod zatražilo 136 parova. Situacija je i godinu ranije bila slična, jer je na 1.000 vjenčanih poništenje braka zatražilo 150 parova.
Iako mladoženje i nevjeste najčešće ulaze u brak u dvadesetim i tridesetim godinama, statistika bilježi brakove i mnogo kasnije, tačnije u šestoj, sedmoj, osmoj pa čak i devetoj deceniji života.
U savremenom načinu života, gdje brzina, individualizam i ekonomska neizvjesnost često kidaju veze među ljudima, važno je podsjetiti da brak nije puka formalnost, već živi prostor bezbjednosti, ljubavi i snage.
Smatra to sociolog Jadranka Berić ističući za “Glas Srpske” da je brak temelj na kojem pojedinac pronalazi oslonac, a zajednica gradi stabilnost.
– Zdravi brakovi su najjači dokaz da bliskost i povjerenje među ljudima ostaju nezamjenjivi, jer bez njih nema ni zdravog pojedinca ni zdravog društva. Brak je, uprkos svim izazovima savremenog doba, neophodan kao stub koji čuva porodicu, podstiče solidarnost i obezbjeđuje budućnost zajednice – kazala je Berićeva.
Prema njenom mišljenju smanjenje broja brakova dijelom je odraz činjenice da ljudi sve kasnije stupaju u ovakvu vrstu zajednice.
– Ipak, broj sklopljenih brakova nije potpuno pouzdan pokazatelj, jer sve više parova živi u vanbračnim zajednicama koje nisu evidentirane u statistici. To znači da pad broja brakova ne mora nužno značiti i pad u partnerskim odnosima, već promjenu načina na koji ljudi organizuju svoj zajednički život – pojasnila je Berićeva.
Najčešći razlozi za odgađanje braka, kako je navela, su ekonomska nesigurnost, neriješeno stambeno pitanje i promjena životnih prioriteta.
Pojasnila je da kasniji ulazak u brak ima značajne demografske posljedice, smanjuje se natalitet, jer se skraćuje period u kojem parovi mogu planirati rađanje djece, a istovremeno se ubrzava proces starenja stanovništva.
– To dovodi do manjeg broja djece po porodici i većeg broja jednočlanih domaćinstava, što utiče na cjelokupnu društvenu strukturu – navela je Berićeva i dodala da povećanje prosječne starosti mladoženja i nevjesta jasno pokazuje da je došlo do promjene sistema vrijednosti i da se danas više cijeni individualni razvoj, samostalnost i lična stabilnost, dok se rano stupanje u brak sve manje smatra nužnim ili poželjnim.
Ističe da, ako ekonomski i socijalni uslovi ne budu poboljšani, broj sklopljenih brakova će najvjerovatnije nastaviti da opada.
– To ne znači da ljudi odustaju od partnerskih odnosa, jer vanbračne zajednice postaju sve češći izbor. Društvo se mijenja tako da institucionalni brak više nije jedini oblik zajedničkog života – zaključila je Berićeva.
PROLONGIRANjE
Jadranka Berić je istakla da mlađe generacije ne odustaju od braka, već ga pomjeraju za kasnije godine, jer često žele da prvo obezbijede stabilan posao, stan ili bar sigurne uslove za život.
– Brak se više ne doživljava kao obaveza u ranim dvadesetim, već kao odluka koja se donosi kada budu stečeni uslovi za bezbjedniji i kvalitetniji život. To pokazuje da brak i dalje ima vrijednost, ali da se njegovo vrijeme i okolnosti mijenjaju – rekla je Berićeva.
Navela je da mladi takođe sve više prioritet daju obrazovanju, karijeri i ličnom razvoju pa brak dolazi kasnije, kao korak koji se pravi kada bude postignuta određena stabilnost.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com