Berbu zrelih lješnika privode kraju uzgajivači ovog koštičavog voća u Semberiji. Već sada mogu svoditi i račune, ulagalo se mnogo, ali su klimatske promjene, prije svega kišovito i hladno proljeće baš kada nije trebalo pomrsile konce u zasadima ljeske. Prinos je podbacio za oko 70 odsto.
Da će nakon godine rekordnog roda ova biti za nijansu lošija nadao se i Cvijetin Radovanović, međutim kaže gubitak roda veći je od očekivanog.
Uložilo se mnogo u prihranu, zaštitu, te navodnjavanje tokom sušnih mjeseci, vodila se i borba sa upornom stjenicom, koja u kolonijama posljednjih godina u Semberiji pravi štetu zasadima voća i povrća. Vješto se ova štetočina zna ušuškati oko samog formiranog ploda i tu se na kvalitet više ne može računati.
Jesen je i doba prihrane ljeske, a ovaj će posao po svemu sudeći iziskivati veća finansijska ulaganja od strane poljoprivrednika, međutim brine ih, koliko će se moći novca izdvojiti za ovu mjeru.
Na navodnjavanju se nije štedilo, što je i ovoga puta dokazalo sve svoje prednosti i u proizvodnji i uzgoju lješnika. I ako je roda manje, ljeska krupnoćom ploda nije razočarala.
Da se isplati sve što se u posao na poljoprivrednim gazdinstvima uloži, pa tako i u ovakvim zasadima, koji svoju punu snagu dokazuju u sedmoj ili osmoj godini starosti i donose računicu, već sada s jeseni nagovještavaju i grančice ljeske.
Usljed turbulentne godine lješnik ne opada ravnomjerno, kao što bi inače trebalo, pa je iz dana u dan trebalo biti na plantažama i potkupljati ono što je opalo.
Slike iz zasada prekrivenih opalim lišćem, potvrđuju da se jesen polako uvlači u raskošne krošnje drveća, pa tako i ljeske. Sakupljanje plodova koji su se ispod lišća skrili olakšala je takozvana duvaljka.
Cvijetin lješnik uzgaja na dva hektara zemlje. Uvješto se godinama u ovom poslu, pa mu i u nezavidnim vremenskim sulovima sve dobro ide od ruke. Ipak bolja zemlja, igrala je u ovoj godini svoju najznačajniju ulogu.
S obzirom da je roda manje lješnik će izuvijesno je na tržištu biti skuplji ove godine u odnosu na lane.
Cvijetin se za plasman ne brine, tržište je osigurao jer potražnja ne jenjava, pa će sakupljeni lješnik iz zasada pravo na krckanje pa zatim sušenje i put sigurnih kupaca. Dobrim dijelom završiće u lokalnim poslastičarnicama, ali i širom BiH.
I kada se sve u ovoj priči na imanju Radovanovića sabere, sa svojih će plantaža pod ljeskom Cvijetin ove godine imati od 500 do 700 kilograma jezgre. I ako na računicu u ovom poslu treba koju godinu sačekati, mnogi su u Semberiji u uzgoju lješnika vidjeli svoju šansu. Cvijetin proizvodi i sadnice i prodaje ih po 4 marke, za koje kako kaže, interesovanja na ovom području sve više ima.
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com