U Bijelom Polju, Beranama, Andrijevici, Mojkovcu i večeras su služeni molebani Bogorodici i prošle molitvene litije kao znak protesta zbog usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori.
Poslije molebana u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Bijelom Polju, građani su krenuli u litiju do Crkve svetog Nikolaja u Nikoljcu.
Protojerej Milan Stanišić rekao je da se već tri mjeseca vjernici širom Crne Gore okupljaju oko svojih hramova u odbrani svetinja i svuda u svijetu gdje živi pravoslavni živalj.
“Oni se okupljaju i pružaju nam podršku u našoj borbi za očuvanje svetinja. I nećemo odustati dok god bude potrebno jer nemamo pravo na to, nemamo pravo da odustanemo zbog svojih predaka i potomaka. Niko nema pravo da ostane nijem, da ostane nezainteresovan u situaciji kada je naša vjera u opasnosti”, istakao je Stanišić.
On je dodao da treba imati na umu da traje časni i veliki post, kada se vjernici spremaju da postom i molitvom dočekaju Vaskrsenje Hristovo.
“Treba da budemo posebno pažljivi, obazrivi i dostojanstveni, kao što smo to bili i do sada. Da nijednim svojim gestom ne doprinesemo da dođe do nekog incidenta, već da naše litije budu mirne i dostojanstvene, kako i priliči pravoslavnim hrišćanima. Ima nas ne samo ovdje, već u svim gradovima i šaljemo divnu sliku iz naše malene Crne Gore koja obilazi čitav svijet”, rekao je Stanišić.
Hiljade Beranaca i večeras se okupilo oko manastira Đurđevi stupovi, odakle su poslali poruku da neće dozvoliti otimanje svetinja
Nakon molebana u porti manastira Đurđevi stupovi u Beranama, sveštenik Pajsije rekao je da su litije u Crnoj Gori kao slike sa fresaka o spasenju ljudi ili hod po Carstvu nebeskom.
On je dodao da vlasti namjeravaju da protjeraju iz Crne Gore sveštenike koji nemaju crnogorsko državljanstvo, ali da “nisu rekli sa kojim ciljem to čine i zašto baš sada”.
“Zašto nisu reagovali ranije, nego baš u ovom trenutku. Ako im je da se obračunaju sa pravoslavnim sveštenstvom, trebalo bi da znaju da dok je god vjernog naroda biće i sveštenika. A ako im je cilj da uguše ove naše litije takođe bi trebalo da imaju na umu da njih ne predvodimo mi sveštenici i sveštenomonasi, već ih predvode Gospod i presveta Bogorodica”, rekao je otac Pajsije.
Prekidan povicima građana “ne damo svetinje”, otac Pajsije je naveo da će “kamenje progovoriti ako ućuti narod”.
Poručeno je da crnogorskim vlastima neće biti dozvoljen progon sveštenika.
Litija u Beranama danas je bila duga tri kilometra i protekla je mirno.
Litiju u Andrijevici večeras su predvodila djeca, dok je blizu 2.000 građana Mojkovca prisustvovalo molebanu u hramu Hristovog Roždestva, a nakon toga krenula je litija mojkovačkim ulicama.
Blagoslovom Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori molebani Bogorodici i molitvene litije organizuju se već treći mjesec, odnosno 10. sedmicu zaredom, četvrtkom i nedjeljom kao znak otpora i s ciljem odbrane svetinja i imovine Srpske pravoslavne crkve, a nakon izglasavanja zakona 26. decembra.
LITIJE U PODGORICI, NIKŠIĆU, BUDVI
U Podgorici, Nikšiću i Budvi večeras su održane litija kao znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa kojih je poručeno da istorija nije imala takav slobodarski pokret kao što su litije u Crnoj Gori koje traju već treći mjesec.
Sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske i građani krenuli su u 19.00 časova u litiju ulicama Podgorice, nakog čega su se vratili u Hram Hristovog Vaskrsenja.
Sveštenik sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja Mirčeta Šljivančanin rekao je da će, s obzirom da je vrijeme posta, ovo veče biti u molitvenom duhu.
“Kroz litije smo pokazali ljubav prema vjeri i Crkvi i opet poručili `ne damo svetinje`”, dodao je je Šljivančanin.
Šljivančanin je rekao da su i ove večeri pokazali da vole svoju vjeru i crkvu i da se bore za svetinje.
“I pokazujemo da smo braća i sestre jer nas tome uči naša vjera, naša crkva pravoslavna. Kada želimo da se donese dobar zakon, odnosno, da se ovaj promijeni mi, u stvari, najbolje želimo našoj vjeri”, rekao je on.
Litiji je prethodila večernja služba u hramu, tokom koje je čitan pokajni Kanon Svetog Andreja Kritskog.
Protojerej stavrofor Dragan Krušić rekao je večeras na trgu u Nikšiću nakon molebana koji je služen u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog, da post, ukoliko se čovjek odriče samo određene hrane, a ne poštuje Božije zakone, neće mnogo koristiti jer je potrebno i opraštanje, djela milosrđa i sva dobra djela.
Prema njegovim riječima, širom Crne Gore šeta Božiji narod koji je na djelu potvrdio da su vjerni sinovi i kćeri svete apostolske crkve i da je vole i poštuju.
On je dodao da je Crna Gora sveta riznica velikih pravoslavnih svetinja da bi je zato, “da je pravde, zvali Svetom Gorom”.
“Bićemo na ovim bogougodnim litijama sve dok se ne povuče ovaj bogoborački zakon. Naši vlastodršci tvrde da se zakon donosi u ime države Crne Gore i zbog državnih potreba, ali politička teorija potvrđuje da su građani država, a ne institucije. Istinsku prvostvorenu državu Crnu Goru stvorila je Mitropolija crnogorsko-primorska i prvi državotvorac Sveti Petar Cetinjski. Oni su kvasac crnogorske istorije i države”, istakao je Krušić.
On je rekao da na litijama s razlogom šeta polovina stanovnika Crne Gore
“Takav slobodarski pokret nije zabilježen u njenoj istoriji. Slobodarski pokret vjerujućeg naroda osporavaju oni koji tvrde za sebe da su ateisti i da nema Boga. Bože im oprosti. Ako ga nema zašto mu ime pominju”, upitao je Krušić.
On je rekao da jedino slobodan narod ljubi istinu i pravdu, a oni koji vladaju i donose zakone rukovode se samo razlogom vlasti.
Prema njegovim riječima, iza spornog zakona o otimanju svetinja, crkava i njene imovine ne stoje državni razlozi jer, kako je dodao, i po svjetovnim zakonima crkva je odvojena od države.
“Narod na litijama upisuje se u knjigu vječnosti. Molimo se i za one koji nisu sa nama u ovim litijama da se urazume i dozovu, da se vrate svojoj crkvi i precima, da se i oni umatiče u riječi počivšeg patrijarha Pavla – budimo ljudi”, zaključio je Krušić.
U nedjelju, 8. marta, litiju, koja će početi u 11.00 časova, predvodiće episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Više hiljada ljudi nakon molebana u starogradskoj crkvi Svete Trojice prošlo je molitvenom litijom ulicama Budve do crkve Svete Petke.
VLADIKA JOANIKIJE: NEOKOMUNISTI HOĆE DA OTIMAJU SVETINjE
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije služio je večeras sa sveštenstvom molebni kanon Presvetoj Bogorodici u pljevaljskoj crkvi Svete Petke, a potom zajedno sa episkopom mileševskim Atanasijem i sveštenstvom ulicama Pljevalja predvodio molitvenu litiju u kojoj su učestvovale hiljade Pljevljaka.
Vladika Joanikije pozvao je narod da istraje u pravednoj borbi protiv nasilja nad Crkvom.
“Svaki izlazak briše makar po jedno slovo iz toga zlokobnog zakona /o slobodi vjeroispovijesti/, anticivilizacijskog, diskriminatornog, nazadnog zakona, koji je izazvao ovolike probleme u Crnoj Gori. A mogla bi vlast, i mi je uvijek na to pozivamo, da vrlo lako riješi taj problem – da povuče zakon, da povuče one diskrimatorske, anticivilizacijske, nazadne odluke koje nema nijedna država”, rekao je vladika Joanikije.
On je istakao da nijedna savremena država ne donosi takve zakone i dodao da su “Turci rušili svetinje, ali ih nisu oduzimali”.
“Komunisti su oduzimali crkvenu zemlju, ali nam nisu oduzimali svetinje. Ovi su otišli dalje i od Turaka i od komunista, ovi neokomunisti”, naglasio je episkop budimljansko-nikšićki.
On je poručio da je snaga učesnika litija i molebana u vjeri i pravdi, u istini i Bogu, u zajedništvu
“U ovome dostojanstvu, u ovoj pravednoj borbi da istrajemo ovako, kao civilizova, kulturan i produhovljen narod, narod Svetoga Save i Svetoga patrijarha Varnave. Toga ste vi svjesni, naročito ovdje u Pljevljima, u Staroj Hercegovini”, poručio je vladika Joanikije.
On je rekao da je “nesrećni zakon” o slobodi vjeroispovijesti “uzdrmao cijeli pravni poredak Crne Gore i stvorio pravnu nesigurnost”.
“Ali, svi to vide, i na istoku i na zapadu, i na sjeveru i na jugu. Vidi cijeli narod, ali jadna i nesrećna vlast ne vidi. Zaslijepili su od moći, sile i od para. Mi ih pozivamo na dijalog, na razum, da ovo riješe kao ljudi. I daće Bog, samo mi da istrajemo u ovoj našoj odlučnosti i riješenosti. Moramo da istrajemo, jer se borimo za ono što je najsvetije. Ne smijemo da popustimo”, dodao je vladika Joanikije.
Pozdravljajući vladiku Joanikija i sabrani vjerni narod, vladika Atanasije rekao je da se posvjedočuju riječi Svetog proroka Davida da ništa nije tako lijepo i krasno kao kada su braća zajedno.
Molebani i litije kao znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, održane su večeras u Baru i u Plužinama.
Nakon molebana koji je služen u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru vjerujući narod je, predvođen jerejem Nikolom Pejovićem, krenuo u litiju uobičajenom trasom, od Sabornog hrama ulicama Jovana Tomaševića i Vladimira Rolovića kroz centar do bulevara i nazad do hrama.
Otac Nikola, koji je i glavni i odgovorni urednik Radija Svetigore, hiljadama sabranih Barana obratio se slovom podrške i ljubavi
“U graditeljima sagledavamo i sve naše slavne pretke i svetitelje, od Svetoga Jovana Vladimira pa i prije njega, od Hristovih vremena pa do Svetog Simenoa Mirotočivog, Svetoga Save do današnjih dana, od Svetoga Petra Cetinjskog, Vasilija Ostroškog do novih svetitelja koji se otkrivaju u ove naše dane”, rekao je jerej Nikola.
On je naglasio da iz te nulte tačke ništavila, najbolje čovjek može da vidi i sebe i svoju porodicu i svoje savremenike i svijet koji ga okružuje i svoju državu, prenose mediji.
“Iz te nulte tačke nebića mi gledamo i ove događaje i u njima nam se otkriva sva ljepota i sva tajna i sva sila Božja koja se projavila u ove naše dane. Mislili smo da se graditeljski poduhvat našeg mitropolita i vremena u kome on predstoji Crkvom u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj priveo kraju, a onda je Bog popustio iskušenju i pred nas se pojavila najljepša i najdivnija građevina, a to ste vi”, poručio je otac Nikola.
I u Plužinama su nakon molebana u crkvi Svetog Jovana Krstitelja, građani prošli ulicama grada, a litiju su predvodili igumani Pivskog i manastira Zagrađe, Jeftimije i Lazar i plužinski paroh Miroslav Mihailović.