Kiša prekinula jesenju sjetvu /VIDEO/

Najozbiljnije jesenje radove, jesenju sjetvu prekinula je kiša, a ovih su dana poljoprivrednici vrijedno radili kako bi zaorali sjeme u optimalnom roku. Ipak u poređenju sa prošlom godinom obim jesenje sjetve je ove godine manji za oko šest odsto, jer će na manjim površinama zagospodariti pšenica, dok primat na mnogim oranicama uzimaju uljarice.

Kiša je prekinula jesenju sjetvu, ipak iskoristili su ratari stabilne vremenske prilike pa su na više od 60 odsto parcela u Srpskoj uspjeli do sada zasijati strna žita. I ako u ukupnoj trukturi pšenica igra najznačajniju ulogu u sjetvi, ove jeseni će proizvodnja strateški važne žitarice biti zasnovana na manjoj površini za oko šest odsto.

Petar Dragojlović je kaže pored deklarisanog sjemena zaorao i merkantilnu pšenicu iz svojih ambara jer na zemljište koje obrađuje pod zakupom uglavnom bez ugovora sa vlasnicima ne može ostvariti podsticaje. On je pšenici dao više od 100 dunuma oranice, što je kaže veća površina u odnosu na prošlu godinu.

Iako se ušlo u kasne rokove jesenje sjetve, dinamika radova je dobra, jer semberske njive sve više oru moderne radne mašine, koje su znatno olakšale radove. Oni koji ipak nešto više kasne sa sjetvom ozimih žitarica, trebalo bi da povećaju normu sjetve za desetak odsto, savjet je agronoma. Ako tokom novembra ne bude mrazeva, problema sa sjetvom, pa i sa nicanjem biljaka neće kažu biti.

U resornom ministarstvu očekuju da će sjetva ozimih usjeva biti realizovana na 62.000 hektara zemlje u Srpskoj, od toga će pšenici pripasti 41.000 hektara, što je i uobičajeno u našim uslovima. Poljoprivredne apoteke su dobro snabdjevene svim sjetvenim repromaterijalima, a cijene su i nešto niže, pa će i sjetva ove godine biti nešto jeftinija.

Po hektaru zasijene pšenice, poljoprivrednici koji su u sistemu podsticaja moći će da računaju na 300 KM, a sleduju im i druge subvencije u ratarskoj proizvodnji.

Resorni ministar je pozvao poljoprivrednike da prijavljuju površine koje su zaista i zasijali kako bi ostvarili pravo na podsticaje.

Kontrole koje su sprovedene u junu ove godine pokazale su da je gotovo svaki četvrti kontrolisani poljoprivrednik u Srpskoj lažirao podatke kada je riječ o prijavljenim površinama pod usjevom merkantilne pšenice, zbog čega su i izgubili pravo na podsticaje. A vremenske prilike danas nisu u službi ratara kako bi nastavili sjetvu ozimih žitarica. Ipak padavine će dobro doći u optimalnom roku zasijanim usjevima kako bi bolje prošli faze klijanja i nicanja.

Pojedini ratari pšenicu u ovom kraju Srpske siju uglavnom radi plodoreda, s obzirom da i nisu godinama unazad zadovoljni otkupnim cijenama pšenice na tržištu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.