Stižu nam hladniji dani, a sa njima i veća mogućnost da se stakla zamagle. U nekim situacijama ovo može da bude veoma opasno, pa dajemo savjete kako ih što brže odmagliti i generalno ublažiti ili spriječiti magljenje stakala.
Koristite klima uređaj
Najefikasniji i najbrži način za odmagljivanje stakala je korišćenje klima uređaja. Ali kako klima uređaj uopšte pomaže u ovom slučaju? Tako što isušuje vazduh, tj. izvlači vlagu iz njega. Još ako se vazduh zagrije, efekat je znatno bolji. Temperaturu i snagu duvanja podesite na maksimum, usmjerite vazduh ka staklima i uključite klima uređaj. Kod mnogih automobila ova procedura je automatizovana i aktivira se pritiskom na dugme ili okretanjem komande za usmjeravanje vazduha na odgovarajuću poziciju. Ako ne znate kako se aktivira ova funkcija, pročitajte uputstvo za korišćenje svog automobila, savetuju Polovni automobili.
Na primjer, kada pritisnete dugme za odmagljivanje stakala, automatski će se aktivirati klima, ventilator će se uključiti „na maksimum“, upaliće se grijači stakala i usmjeriti vazduh ka staklima.
A šta sa automobilima koji nemaju klimu?
Kod njih temperaturu i snagu duvanja treba podesiti na maksimum i usmjeriti vazduh prema staklima. Pomaže i da se spuste prozori za oko 1 cm, pošto se tako ubrzava strujanje vazduha.
Međutim, nema univerzalnog rješenja, bar na duže staze, pošto u vozilu može da postane pretoplo, otvaranje prozora kada pada kiša nije baš dobra ideja i slično. Stoga eksperimentišite sa temperaturom, usmjeravanjem vazduha i drugim stvarima u skladu sa vremenskim prilikama i time koja stakla se najviše magle. U svakom slučaju nemojte da koristite recirkulaciju vazduha iako to na prvi pogled djeluje kao logično rješenje ukoliko npr. pada kiša. Recirkulacija samo čini stvari još gorim. Zato, ukoliko nemate klimu u autu, pokušajte neku od sljedećih taktika.
Kupite neko od sredstava protiv magljenja stakala
Možete da nađete razna sredstva protiv magljenja, koja se nanose na razne načine. Tu su razni sprejevi, ali i maramice za brisanje kojima se na staklo prilikom brisanja nanosi nešto protiv magljenja.
Neka od tih sredstava su više efikasna, neka manje – zavisi i od toga da li ih pravilno koristite, koliko dugo će njihovo dejstvo da traje i slično.
Alternativna sredstva protiv magljenja
Postoje i brojna „narodna“ rješenja. Nećemo ulaziti u njihovu efikasnost, ali ukoliko imate ovaj problem, lako možete da ih testirate. Prvo treba dobro oprati stakla. Zatim ih premažete limunovim sokom, medicinskim alkoholom, rastvorom deterdženta za sudove (on na staklu ostavlja tanak sloj koji spriječava magljenje, ali ga treba ga dobro utrljati da ne ostanu fleke). Tu je i pjena ili pasta za brijanje, ili običan sapun, koje takođe treba dobro utrljati zbog mogućih fleka.
Važna je prevencija – čista stakla se manje magle
Pokazalo se da je prljavo staklo u velikoj mjeri podložnije magljenju od čistog stakla. Naravno, i kod prljavog stakla pomaže ako se staklo tretira sredstvima protiv magljenja.
Ali činjenica je da se čista stakla bez ikakvih nanetih sredstava u odnosu na prljava u određenoj mjeri teže zamagljuju, a lakše brišu i odmagljuju. Stoga savjetujemo da se potrudite da stakla budu čista.
Filter kabine (polen filter, filter klime) – njegova zamjena pomaže
Filter kroz koji vazduh ulazi u kabinu možete da zovete kako želite, ali ako je on veoma prljav, može u velikoj mjeri da utiče na pojavu kondenzacije na staklima.
Provjerite da li curi antifriz iz grijača kabine
Ukoliko antifriz curi unutar kabine, on isparava i „lijepi“ se za stakla i time ih čini znatno podložnijim magljenju. „Masna“ stakla se lakše magle nego čista stakla.
Zato potražite tragove curenja rashladne tečnosti, odnosno antifriza iz grijača kabine (tzv. malog hladnjaka), kao što su vlažne fleke na tepihu, slatkast miris (naročito kada radi grijanje) i ubrzano zamašćivanje stakala. Takođe, provjerite da li opada nivo rashladne tečnosti. Čak i ukoliko nema tragova, postoji mogućnost da je došlo do curenja.
Zbog čega se se stakla uopšte magle?
Vazduh sadrži određenu količinu vlage. Topliji ima više vlage nego hladan. Zato kada topao vazduh dođe u dodir sa nekom hladnom površinom, kao što je vjetrobran zimi, vodena para se kondenzuje i ostaje na njemu (i drugim staklima) u obliku sićušnih kapi. Naime, da bi uopšte došlo do kondenzacije, temperatura te hladne površine mora da se spusti do određene granice. Ta granica ili tačka naziva se tačka rose, a tu su i razni drugi faktori, kao što je relativna vlažnost vazduha i pritisak.
(Telegraf.rs)
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com