Postupci javnih nabavki u svijetu, a izuzetak nije ni BiH, su plodno tlo za korupciju, a nove analize pokazuju da su samo za pet godina putem pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja, koji su na glasu kao najnetransparentniji, ugovoreni poslovi teški više od 1,4 milijarde maraka.
Zakonom o javnim nabavkama su definisane dvije vrste netransparentnih postupaka. Jedno su direktni sporazumi, a drugi pregovarački postupci bez objave obavještenja koji se mogu primijeniti izuzetno, i to u o slučajevima kada su ispunjeni uslovi za primjenu ove vrste postupka javne nabavke, piše “Glas Srpske“.
Ipak dio javnosti, posebno nevladin sektor, upozorava da se u “četiri oka” zaključuju brojni ugovori koji ne podliježu uslovima koje je zakon propisao u pogledu pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja.
U Agenciji za javne nabavke BiH su potvrdili da su i lani, kroz postupak praćenja, uočili da ugovorni organi primjenjuju ovu vrstu postupka i onda kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu.
Ipak, u 2024. godini došlo je do pada vrijednosti utrošenih sredstava putem pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja iako je došlo do povećanja broja zaključenih ugovora/okvirnih sporazuma.
– Međutim, još ima prostora da se smanji broj ove vrste postupaka, iz razloga što je ova vrsta postupka nabavke netransparentna i najpogodnija za koruptivna djelovanja. Ono što je pozitivno zakonsko rješenje je obaveza da se objavi informacija o namjeri sprovođenja ove vrste postupka nabavke na Portalu javnih nabavki, što ovoj vrsti postupka daje određeni stepen transparentnosti. Pored ove objave, ugovorni organi su obavezni objaviti i obavještenje o dodjeli ugovora, na koje svi potencijalni ponuđači, koji imaju pravni interes, mogu izjaviti žalbu – ukazali su nadležni.
Posmatrajući pokazatelje o trošenju javnih sredstava putem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, interesantan je, smatraju, podatak da je najviše utrošeno za nabavku robe.
– Ovaj pokazatelj može ukazivati i na stepen investicija u BiH, odnosno realizaciju kapitalnih projekata – navedeno je u dokumentu Agencije.
Analiza podataka o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja za nabavku robe je pokazala i da je zaključeno 806 ugovora, a da je Ministarstvo odbrane zaključilo 687 ugovora. Utvrđeno je da Ministarstvo sprovodi ovu vrstu postupka za nabavke male vrijednosti za robu koja je u svakodnevnoj potrošnji, ili se radi o nabavci robe na različitim lokacijama.
– Iz analize se uočava da pregovarački postupak bez objave obavještenja “iz razloga hitnosti” u 2024. godini bilježi pad. Za nabavku robe gdje se primjenjuje taj postupak zbog hitnosti, utvrđeno je da se primjenjuje u slučaju neblagovremenog pokretanja jednog od transparentnih postupaka te u slučaju izjavljene žalbe, ugovorni organi su primjenjivali pregovarački postupak javne nabavke, kako bi premostili period do rješenja po žalbi i zaključivanja ugovora – ocijenili su nadležni.
Odgovornost za primjenu ove vrste postupka nabavke snosi ugovorni organ, ali indirektnu odgovornost snosi i donosilac budžeta.
– Naime, da bi se transparentan postupak nabavke mogao blagovremeno sprovesti, ugovorni organ mora imati obezbijeđena sredstva. Kašnjenje u usvajanju budžeta ili finansijskog plana direktno utiče na blagovremenost postupaka javne nabavke, indirektno utiče na primjenu netransparentnih postupaka nabavke, a na kraju i na realizaciju planiranih nabavki – piše u izvještaju.
Postupci javnih nabavki u BiH su pod stalnom lupom dobrog dijela javnog i nevladinog sektora pa iako posljednji presjek pokazuje skromni napredak u pogledu poštovanja zakona još ima onih koji love u mutnom.
Jedna od značajnijih uloga javnih nabavki je upravljanje javnim finansijama u jednom društvu i obaveza da se obezbijedi transparentno trošenje novca te da njegovo korišćenje bude svrsishodno, racionalno i pravično.
Put ka tome, kako su pojasnili u Agenciji za javne nabavke BiH, vodi preko praćenja postupaka javnih nabavki, što je prepoznato i u Direktivama EU.
Direktni sporazumi
Druga vrsta netransparentnih postupaka su direktni sporazumi. Tu se radi o nabavkama male vrijednosti i mogu se primijeniti za nabavku robe, usluga ili radova čija je procijenjena vrijednost jednaka ili manja od iznosa od 6.000, pri čemu ni ukupna procijenjena vrijednost istovrsnih nabavki na godišnjem nivou nije veća od 10.000 KM.
– U postupku direktnog sporazuma lani je utrošeno 169.164.458 KM. Najveća vrijednost utrošenih javnih sredstava putem tog sporazuma je utvrđena u opštinama, jer je tu veći broj ugovornih organa sa malim budžetima. Ipak, ni opštine ne organizuju zajedničku nabavku za predmete koji su potrebni svim organima čiji su osnivači, što bi bilo povoljnije i ekonomičnije – piše u dokumentu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, X nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com