Broj ilegalnih migranata koji su tokom prošle godine prešli na teritoriju Evropske unije dostigao je brojku od 200.000 ljudi, a što je najveća cifra od 2017. godine i prevazilazi prepandemijske razmjere.
Podaci su ovo iz najnovijeg godišnjeg izvještaja Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks), a u kojem je istaknuto kako je broj registrovanih ilegalnih prelazaka migranata sa Bliskog istoka u protekloj godini bio veći za čak 57 odsto u odnosu na 2020. godinu. To, kako se ističe u ovom izvještaju, predstavlja određeno iznenađenje s obzirom na brojne restrikcije po pitanju globalne mobilnosti stanovništva.
Najveću ekspanziju, prema podacima Fronteksa, doživjela je takozvana zapadnobalkanska ruta. Pored Bjelorusije, zabilježen je znatan dolazak preko Mediterana, zapadnog Balkana i Kipra, a upravo je ruta koja vodi preko Srbije zabilježila najveći porast broja ilegalnih izbjeglica.
Ruta koja vodi preko Mediterana zabilježila porast u broju ilegalnih migranata od 83 odsto, ona preko Kipra 123 odsto a ruta preko zapadnog Balkana čak 124 odsto. Ono što je interesantno, jeste da je čak i 2020. godina, kada je ukupan priliv migranata zbog korone bio smanjen za 13 odsto, ruta preko zapadnog Balkana bila najaktivnija.
Ovaj prošlogodišnji migrantski val u dobroj mjeri zaobišao je BiH. Sudeći prema podacima Granične policije, ta brojka je prepolovljena u odnosu na 2020. godinu.
– Tokom prošle godine oko 5.500 osoba odvraćeno je od pokušaja nezakonitog prelaska državne granice, za razliku od 2020. godine, kada je ona iznosila više od 11.000. Vjerujemo da je razlog što su migranti promijenili svoje rute kretanja prema EU – istakli su Granične policije BiH.
Taj trend je, kako kažu, nastavljen i tokom ove godine te je samo stotinak osoba osujećeno u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice.
Najviše državljana koji su zatečeni u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice, bili su državljani Afganistana, Pakistana i Bangladeša.
U izvještaju se podsjeća da je od početka izbjegličke krize 2015. godine upravo ova ruta bila jedna od najkorištenijih, a zbog veoma razgranate mreže krijumčara ljudi.
– Za migrante koji pokušavaju da se domognu EU, Srbija predstavlja ključnu tačku putovanja. Iako ta država nije u Uniji, nalazi se na samoj granici pa su migranti koji stignu do Srbije nadomak cilja. Iako je u međuvremenu došlo do značajnog zaoštravanja granične kontrole, prije svega od strane Mađarske i Hrvatske, kao i ograničavanja kretanja usljed izbijanja pandemije virusa korona, aktivnosti migranata nikada nisu bile zaustavljene – upozoreno je iz ove agencije.
Što se tiče nacionalnosti ilegalnih migranata u EU, tokom 2021, za razliku od prethodnih godina kada su na vrhu liste bili Avganistanci i Pakistanci, sada su prema podacima Fronteksa ponovo najbrojniji Sirijci. Iza njih su izbjeglice iz Tunisa, Maroka, Alžira i tek onda Avganistana. Čak sedam puta je uvećan broj migranata iz Egipta, a po brojnosti se ističu i stanovnici Bangladeša.
Ovo istraživanje ukazuje i da porast broja prelazaka u EU ne znači nužno da je došlo do pokretanja većeg broja ljudi u kriznim područjima, već da su se aktivirali oni ljudi koji su već neko vrijeme boravili u zemljama u neposrednom okruženju Unije. Kako su pojasnili, radi se o ljudima koji su ranije došli na granice Unije.
Najkritičnije tačke
Kada su u pitanju najkritičnije tačke i dalje je najveći migracijski pritisak na dijelu granice na području Višegrada, Foče, Zvornika, Bijeljine i Trebinja, gdje je državna granica u većem dijelu rijekom Drinom.
– Pokušavaju ući u BiH izbjegavajući graničnu kontrolu, a uz pomoć čamaca i drugih pomagala za prelazak rijeke Drine iz smjera Srbije i Crne Gore – istakli su iz Granične policije.
(glas Srpske)
____________________________________________
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, Twitter nalogu i Youtube kanalu – www.ntvarena.com